Jadranski otok Krapanj, najniži hrvatski otok s prosječnih 1,25 metara iznad razine mora, našao se u projekcijama klimatskih stručnjaka kao jedno od najugroženijih jadranskih područja. Znanstvenici procjenjuju da bi do 2050. veći dio otoka mogao biti pod vodom, što otvara pitanje preseljenja njegova cjelokupnog stanovništva na kopno.
Scenarij selidbe zasad je hipotetski, no modeli rasta razine mora sugeriraju kako bi, uz nastavak sadašnjeg trenda, Krapanj mogao slijediti sudbinu pacifičkog otočja Tuvalu, koje se u međunarodnim raspravama o klimatskim promjenama često spominje kao prvi kandidat za kolektivnu evakuaciju.
Premda službenog plana još nema, ideja o „preseljenju u nekoliko etapa” već se razmatra kao jedino održivo rješenje za zaštitu stanovnika i kulturne baštine otoka. U slučaju realizacije, Vlada Republike Hrvatske morala bi osigurati logističku i financijsku potporu stanovnicima te osmisliti dugoročnu strategiju za druga niska priobalna područja koja se suočavaju sa sličnim rizicima.
Ova potencijalna vijest iz budućnosti služi kao upozorenje: bez hitnog smanjenja emisija stakleničkih plinova i sustavne prilagodbe obalnih zajednica, Krapanj bi se, zajedno s drugim jadranskim otocima, mogao naći na crnoj listi mjesta kojima prijeti nestanak pod morem.