Bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi i stručnjak za međunarodne odnose Božo Kovačević procjenjuje da su posljednji diplomatski sastanci o ratu u Ukrajini „korak prema miru”, ali i signal da će se Kijiv suočiti s teškim ustupcima.
Kovačević ističe da pristajanje na mirovne pregovore dok borbena djelovanja traju predstavlja ustupak Rusiji i dokaz da su „određene pozicije već prihvaćene”. Po njegovu sudu, središnje pitanje razgovora bit će „kojeg će se dijela svog teritorija Ukrajina odreći”.
„Predmet pregovora zapravo su uvjeti kapitulacije Ukrajine, a da ta kapitulacija ne bude rezultat vojnog poraza”, tvrdi Kovačević. Smatra da je time najveći politički teret stavljen na predsjednika Volodimira Zelenskog, dok Moskva, prihvaćajući razgovore, priznaje da ciljeve ne može ostvariti samo vojnom silom.
Komentirajući nedavni sastanak u Washingtonu, Kovačević ocjenjuje da je to trenutak kad je „Europa pokazala slabost” i govori o svojevrsnoj „canossi – odlasku Europljana na poklonstvo Trumpu”. Prema njegovim riječima, američki interesi, pojačani dinamikom predizborne kampanje, znatno su ojačali pregovaračku poziciju Washingtona naspram europskih partnera.
U europskom je izaslanstvu, napominje Kovačević, važnu ulogu odigrao finski predsjednik Alexander Stubb, kojeg opisuje kao „pouzdanog američkog saveznika” iz zemlje s „neugodnim povijesnim iskustvom s Rusijom” i dugom zajedničkom granicom. Stubbova prisutnost, smatra, trebala je Trumpovim prijedlozima dati dodatni legitimitet zemalja posebno osjetljivih na rusku politiku.
Iako niz diplomatskih inicijativa vidi kao uspjeh, Kovačević podsjeća da se „sve to moglo postići i 2015. godine uz daleko manje ukrajinske teritorijalne ustupke”.
