Milorad Dodik pojačano traži potporu administracije Donalda Trumpa, ali u Sarajevu mu poručuju da se američka politika prema Bosni i Hercegovini neće mijenjati.
Šef diplomacije BiH Elmedin Konaković u razgovoru za Raport ocijenio je da „Sjedinjene Države ostaju prijatelj BiH i branitelj njezine cjelovitosti” te da je Dodikova računica pogrešna. Lider SNSD-a, pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti, u Crnoj Gori se u tajnosti sastao s nekadašnjim Trumpovim izaslanikom Richardom Grenellom, a u Washingtonu za njega lobira i bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, pomilovan zbog korupcije.
Konaković tvrdi da će uskoro uslijediti „novi udarac” iz američkog Kongresa. Republikanski i demokratski zastupnici Ann Wagner, Mike Turner, Wesley Bell i Jake Auchincloss najavili su Zakon o poštivanju Daytonskog sporazuma kojim bi se kroz sankcije kaznilo podrivanje mirovnog dogovora. „To će biti vrlo brzo jedna od potvrda strateškog partnerstva BiH i Amerike i to Dodiku ne ide u prilog”, poručio je ministar.
Dodik se nada i ukidanju američkih sankcija iz 2017., ali Konaković podsjeća da Bosna i Hercegovina premda više nije u vrhu američkih globalnih prioriteta, i dalje uživa jasnu potporu, dok su inicijativu preuzele europske zemlje.
Smjena s čela Republike Srpske Centralna izborna komisija BiH smijenila je Dodika s dužnosti predsjednika Republike Srpske. Kada odluka početkom idućeg tjedna postane pravomoćna, Dodik „više ništa ne može potpisati”, upozorava Konaković; svako drugo postupanje bilo bi novo kazneno djelo koje bi „obezglavilo entitet”.
SIP mora u roku od 15 dana raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS-a. Dok oporba još traži zajedničkog kandidata, Konaković ironično sugerira da bi Dodika mogao naslijediti trenutačni predsjednik entitetske skupštine Nenad Stevandić, čime bi se – kako kaže – „ogolila politika” koju dvojac godinama zagovara.
Šansa za reformski zaokret Ministar je pozvao oporbu iz RS-a da iskoristi trenutak i podrži usvajanje preostala dva zakona nužna za otvaranje pregovora s Europskom unijom te imenovanje glavnog pregovarača. Po njemu, ključan je i iskorak HDZ-a: ako se ta stranka „dovede u prirodnu europsku poziciju” i prekine suradnju s Dodikom, reformski paket mogao bi biti usvojen još prije izbora 2026. godine, čime bi se građanima poslala poruka da su „dobre stvari moguće”.
