Problem ubrzanog iseljavanja ne zaobilazi ni povijesni Knin ni susjedni Drniš, dva grada Šibensko-kninske županije teško pogođena ratnim razaranjima, ali i kasnijom gospodarskom stagnacijom.
Knin – od prijestolnice kraljeva do prepolovljenog popisa
Prema popisu 1991. godine "kraljevski grad" imao je 23 025 stanovnika. Trideset godina poslije broj je pao na 11 633 – točno 50 %. Samo u urbanom dijelu grada živi 8 262 ljudi, dok ih je početkom devedesetih bilo 12 331.
Gradska uprava navodi da "ciljamo pomoći mladima koji žele zasnovati obitelj i ostati u Kninu". Među mjerama su:
• jednokratne novčane potpore za svako novorođeno dijete, posvojenje ili udomljenje; • ulaganja u sportsku i društvenu infrastrukturu; • programi usmjereni na obrazovanje, zapošljavanje i razvoj poduzetničkih ideja mladih.
Najavljuju i dodatne korake „kako bi se stvorilo dugoročno održivo okruženje za demografski rast i stabilnost“.
Drniš – novčane potpore i stambeni poticaji
Drniš, koji je tijekom rata također doživio masovno iseljavanje, nudi cijeli paket financijskih olakšica:
• 500 eura za prvo, 800 eura za drugo dijete, 1 800 eura za treće te 2 600 eura za četvrto i svako sljedeće; • sufinanciranje radnih bilježnica i drugih materijala za osnovnoškolce; • subvencioniranu cijenu vrtića; • učeničke i studentske stipendije.
Grad vodi i program rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji koji podrazumijeva sufinanciranje kupnje zemljišta, gradnje, nadogradnje ili kupnje kuće i stana.
Lokalni čelnici priznaju da su rezultati vidljivi tek djelomično, ali ističu odlučnost u "daljnjem jačanju potpora, razvoju edukativnih, kulturnih i sportskih sadržaja te stvaranju uvjeta da mladi ostanu ili se vrate".
I Knin i Drniš suglasni su u jednom: bez trajnih ulaganja u radna mjesta i kvalitetu života, ni najizdašnije potpore neće biti dovoljne da zaustave demografsku spiralu.