Dvije žene iz Kine koje su u Bor 2025. došle vjerujući da će raditi u salonu za masažu završile su u višemjesečnom zatočeništvu, prisilno seksualno iskorištavane i bez dokumenata. Viši sud u Zaječaru krajem prošle godine pravomoćno je presudio 52-godišnjem kineskom državljaninu Y. L. četiri godine zatvora za trgovinu ljudima, navodeći da je okrivljenik „obiteljski čovjek“, što je ublažilo kaznu s predloženih 12 godina.
Lanac eksploatacije počeo je još u Kini, gdje su posrednici lažne agencije za zapošljavanje ženama platili put i obećali legalan posao. U Beogradu ih je preuzeo muškarac „vjerojatno srpske nacionalnosti“ i odvezao u Bor. Tamo im je Y. L. oduzeo putovnice i zaključao ih u kuću. Tijekom dva mjeseca morale su svakodnevno primati veći broj kineskih muškaraca, bez hrane, novca i prava izlaska. Žrtve svjedoče da su u istom objektu boravile i druge žene, uglavnom srpske državljanke, što ukazuje na „dobro organiziranoj mreži“.
Kazneni progon zaustavio se, međutim, na samo jednom počinitelju; optužnica nije proširena na ostale moguće sudionike. Organizacija ASTRA, koja se bori protiv trgovine ljudima, pozdravila je presudu, ali upozorava na rijetkost ovakvih ishoda. Njezina direktorica Marija Anđelković ističe: „Ovakvi slučajevi, koji dobiju pravomoćnu presudu, i dalje su rijetkost u Srbiji“.
Da Srbija više nije samo tranzitno područje nego i odredište za žrtve potvrđuje i nacionalni izvjestitelj za trgovinu ljudima Zoran Pašalić: „Žrtva trgovine ljudima često posljednja sazna da je žrtva. Tek kada se suoči s ponižavanjem i nasiljem, postaje svjesna da je prevarena“.
Službeni podaci Centra za zaštitu žrtava govore o 12 prijava mogućih kineskih žrtava u 2025., od čega su dvije žene službeno identificirane. Kina se time našla na četvrtom mjestu po broju stranih potencijalnih žrtava, iza Egipta, Bangladeša i Kirgistana.
Na međunarodnoj razini, slučaj iz Bora spominje i izvješće američkog State Departmenta, koje upozorava da trgovci ljudima ciljaju žene iz Kine kako bi zadovoljili potražnju među radnicima na kineski financiranim infrastrukturnim projektima, uključujući rudnike bakra. Bor je od 2018. središte takve industrije otkako ondje posluje Zijin Copper, dio globalne grupacije Zijin Mining. Presuda ipak ne utvrđuje izravnu vezu između rudnika i kaznenog djela.
Na novinarske upite o ovom slučaju nisu odgovorile Vlada Srbije, Veleposlanstvo Narodne Republike Kine u Beogradu ni predstavnici kompanije Zijin Copper.
Iako je sudski postupak zaključen, pitanja o širini mreže eksploatacije, mogućim domaćim pomagačima i zaštiti stranih radnica u srpskim gradovima ostaju otvorena.