Globalna farmaceutska industrija suočava se s najžešćim izazovom u posljednjem desetljeću: kineska tvrtka Akeso Biopharma izbacila je na tržište ivonescimab, PD-1/VEGF-C protutijelo koje je u kliničkim studijama objavljenima u Lancetu postiglo bolje rezultate od merckova pembrolizumaba (Keytruda) – i to po nižoj cijeni.
• Keytruda trenutačno donosi najveće prihode američkom divu Mercku, ali patent istječe 2028. godine. • Svjetska zdravstvena organizacija PD-1 inhibitore već uvrštava na popis esencijalnih lijekova bez izdvajanja merckova proizvoda.
Pad prihoda – rezovi u Velikoj Britaniji
Merck je prošlog tjedna otkazao gradnju istraživačkog centra u Londonu vrijednog milijardu funti te najavio gašenje 6 000 radnih mjesta diljem svijeta. Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu gubi se 125 visoko-kvalificiranih znanstvenih pozicija, što dodatno potkopava plan britanske vlade da pretvori zemlju u europsko središte biotehnologije.
Industrijski čelnici, prema riječima uglednog imunologa Sir Johna Bella, žale se na strogu kontrolu cijena lijekova u NHS-u, sporu proceduru odobravanja inovativnih terapija i nedostatnu državnu potporu. Traže veće subvencije i fleksibilniju politiku određivanja cijena, no takve bi mjere povećale pritisak na ionako ograničene zdravstvene proračune.
Kina iz pratitelja postaje lider
Stručnjaci za onkologiju Richard Sullivan i Lewis Husain upozoravaju da je kineska biotehnološka scena naglo napredovala: od kopiranja zapadnih modela do stvaranja originalnih, visokosofisticiranih lijekova. Ivonescimab je, tvrde, tek prvi u valu terapija koje će redefinirati globalnu konkurenciju i cijene.
Politički pritisci u SAD-u i odgovor industrije
Bivši američki predsjednik Donald Trump poziva farmaceute da proizvodnju vrate na tlo SAD-a. Merck će se, prema najavama, prilagoditi, a AstraZeneca je već zaustavila širenje laboratorija u Cambridgeu kako bi do 2030. uložila 37 milijardi funti u američke pogone.
Ipak, farmacija ostaje globalno umrežena: zapadne korporacije sklapaju partnerstva s kineskim tvrtkama radi razvoja i distribucije njihovih terapija. Države će pritom – neovisno o protekcionističkim porukama – kupovati najučinkovitije lijekove koje si mogu priuštiti, a oni sve češće dolaze iz Kine.
Što preostaje Velikoj Britaniji?
Analitičari smatraju da je podizanje cijena lijekova kratkoročno rješenje. Upozoravaju da bi Ujedinjeno Kraljevstvo radije trebalo pronaći specijalizirane niše u kojima može biti konkurentno. Jedna od njih mogla bi biti razvoj mRNA tehnologije, posebno ako se američko financiranje takvih projekata smanji.
Zaključak
Pojava ivonescimaba označila je prekretnicu: kineske biotehnološke kompanije više nisu tek jeftini proizvođači generičkih kopija, već inovatori koji prijete najprofitabilnijim zapadnim lijekovima. Dok se Merck i drugi divovi prilagođavaju novim pravilima igre rezanjem troškova i seljenjem investicija, zdravstveni sustavi širom svijeta mogli bi profitirati od nižih cijena – ali i suočiti se s pritiskom da financiraju sve skuplje, visoko specijalizirane terapije.
