Kineske državne naftne kompanije privremeno su zaustavile nabavu ruske sirove nafte koja se doprema morskim putem, potvrdilo je više upućenih izvora. Odluka dolazi nakon najnovijeg paketa američkih sankcija usmjerenih na najveće ruske proizvođače, Rosnjeft i Lukoil.
Istodobno, indijske rafinerije – do sada najveći pojedinačni kupac ruske nafte – pripremaju se naglo smanjiti uvoz kako bi izbjegle moguće sekundarne sankcije. Zajednički potezi Pekinga i New Delhija otvaraju novo poglavlje u energetskoj krizi za Moskvu, budući da upravo te dvije zemlje čine okosnicu ruskog izvoza od početka rata u Ukrajini.
• Kineske tvrtke PetroChina, Sinopec, CNOOC i Zhenhua Oil odustaju od morskih pošiljki ruske nafte „barem kratkoročno”, navodi se iz poslovnih krugova. • Spomenute kompanije imaju ključnu ulogu u pokrivanju kineske potražnje od 19 milijuna barela na dan. • Indija, koja je prošle godine kupovala više od 1,5 milijuna barela ruskog crnog zlata dnevno, signalizira rezove koji bi se uskoro mogli mjeriti dvoznamenkastim postocima.
Pad potražnje dvaju najvećih kupaca mogao bi:
- smanjiti ruske prihode od nafte,
- natjerati velike uvoznike da pronađu alternativne dobavljače,
- potaknuti novi pritisak na rast globalnih cijena.
Europska unija je dodatno zaoštrila pritisak stavljanjem dviju kineskih rafinerija – Liaoyang Petrochemical i Shandong Yulong Petrochemical – na svoj popis sankcioniranih subjekata. Riječ je o postrojenjima ukupnog kapaciteta 600 000 barela na dan, što predstavlja oko 3 % ukupnih kineskih rafinerijskih mogućnosti.
Za sada iz Pekinga i New Delhija nema službenih komentara, ali tržište energenata već reagira: trgovci signaliziraju rast premija na alternativne sorte nafte iz Bliskog istoka i Afrike, dok su cijene terminskih ugovora na tržištima u Londonu i New Yorku u uzlaznom trendu.
Analitičari upozoravaju da bi daljnje zaoštravanje sankcija, osobito ako se proširi na brodarske i osiguravateljske kanale, moglo dodatno gurnuti Rusiju prema popustu koji je već sada veći od 20 USD po barelu u odnosu na referentni Brent. Za energetsku strategiju Kremlja, zaključuju, ovo predstavlja „najveći izazov od početka 2022.”.