Jedan od najstravičnijih napada na ukrajinske civile dogodio se 8. srpnja 2024. godine, kada je rusko raketiranje diljem zemlje usmrtilo najmanje 43 osobe. Među pogođenim metama bila je i dječja bolnica Ohmatdit u središtu Kijeva, pretvorena u ruševine.
Tim, 43-godišnji Kinez koji je toga dana dijelio humanitarnu pomoć na periferiji Kijeva, čuo je projektil iznad glave, a zatim na mobitelu vidio vijest o razorenoj bolnici. „Vidjevši odsječene udove, neke djece, počeo sam plakati”, prisjetio se. „Tada sam odlučio pristupiti vojsci.”
Danas, više od godinu dana poslije, Tim u južnoj Ukrajini sklapa i programira dronove za kopnenu vojsku. On je dio malene skupine Kineza – procjenjuje se svega nekoliko desetaka – koji su, usprkos službenom neutralnom stavu Pekinga i prevladavajuće naklonosti kineske javnosti prema Rusiji, odlučili riskirati život boreći se na ukrajinskoj strani.
Motivacija: rat, cenzura i nezaposlenost • Tim je u Ukrajinu prvi put stigao u srpnju 2023. s poslovnom vizom, nakon što je u Kini ostao bez posla automehaničara. Pomagao je u prikupljanju donacija, a putovao je kompliciranim rutama kako bi se vraćao po obitelj i nove pošiljke pomoći. • Sve je više, kaže, zasićen cenzurom u domovini: vijesti prati preko VPN-a, a kineske portale naziva „lažnima”. • Uz humanitarnu želju, cilj mu je preseliti suprugu i djecu u Europu. „Želim svijetu pokazati da u Kini ima mnogo dobrih ljudi i pozitivnih ideja”, poručuje.
Sličan put prošao je i 39-godišnji Fan. Pandemija mu je uništila poslove, a dugovi su narasli na oko tri milijuna juana. „Doslovno sam kod kuće samo ležao”, kaže, pa je na zapadnim društvenim mrežama počeo tražiti način da ode u Ukrajinu. U travnju se prijavio u regrutni centar u Lavovu; zbog poznavanja civilnih dronova prvo je raspoređen na bojište na istoku, no jezična barijera ga je povukla u pozadinu, gdje danas čuva skladište i uči ukrajinski na mobitelu. Supruga i kći ostale su u Kini, a povratak smatra opasnim – sigurnosna policija već je ispitivala obitelji nekolicine kineskih vojnika.
Kontekst stranih boraca • Ukrajinske kopnene snage procjenjuju da imaju oko 8 000 stranih vojnika; ukupno u vojsci moglo bi ih biti dvostruko više. Plaća varira od oko 500 dolara na mjesec do više od 3 000 za najrizičnije misije. • Istodobno se na kineskim platformama nekontrolirano šire videosnimke koje veličaju plaćeništvo na ruskoj strani. Kijev tvrdi da je u travnju zarobio dvojicu Kineza koji su se borili za Moskvu i da ih je ukupno više od 150.
Javnost između propagande i tišine Istraživanja pokazuju da se oko 80 % Kineza tijekom prve godine rata izjasnilo kao proruski, što se dovodi u vezu sa snažnom državnom propagandom. Ipak, postoji „zamjetan broj” građana koji suosjeća s Ukrajinom, no rijetko to javno govori zbog straha od progona.
Fan tu nelagodu opisuje konkretnim primjerima: omiljeni blogeri završavaju pod optužbom za „izazivanje svađe”, a on sam nikada nije glasovao. „Ne želim da mi dijete odrasta u okruženju gdje se o važnim stvarima šuti”, kaže.
Za Tima i njegove sunarodnjake rat je postao izlaz iz gospodarskog beznađa i način da se pobune protiv šutnje. Između detonacija i dronova, oni ne nose samo oružje, nego i osobnu priču o potrazi za glasom kojega im je, kako kažu, domovina uskratila.