Kineska ratna mornarica prerasla je američku po broju plovila i sada raspolaže s 234 broda, dok Sjedinjene Države imaju 219. Premda su američki nosači zrakoplova masivniji i teži, gubitak brojčane prednosti označava važan pomak u globalnom vojnom balansu.
U razdoblju 2019.–2023. četiri najveća kineska brodogradilišta – Dalian, Guangzhou, Jiangnan i Hudong-Zhonghua – isporučila su 39 ratnih brodova ukupne istisnine 550 000 tona. Za usporedbu, cijela Kraljevska mornarica Ujedinjenog Kraljevstva upravlja flotom od oko 399 000 tona.
Više od 60 posto svih ovogodišnjih svjetskih narudžbi brodova završilo je u kineskim brodogradilištima. Peking pritom koristi koncept „vojno-civilne fuzije”, koji mu omogućava brzo preusmjeravanje kapaciteta iz civilne u vojnu proizvodnju i obrnuto. Time Kina stječe odlučujuću prednost u slučaju krize.
„Nema znakova da Kinezi usporavaju. Broj brodova nije jedina mjera učinkovitosti mornarice, ali sposobnost proizvodnje ratnih brodova mogla bi činiti stratešku razliku”, upozorava analitičar Alexander Palmer iz američkog CSIS-a.
Ograničenja ipak postoje: Peking zasad ima samo dva operativna nosača zrakoplova, manji broj podmornica i tehnološki manje napredne brodove od američkih. Većina kineskih podmornica projektirana je za pliće vode Južnog kineskog mora, a mogućnosti djelovanja daleko od obale i dalje su skromne.
Unatoč tome, satelitske snimke pokazuju širenje ključnih pomorskih baza, uključujući nove objekte za podmornice klase Jin, od kojih svaka može ponijeti 12 nuklearnih projektila. Sposobnost brzog povećanja i modernizacije flote stoga sve više smanjuje jaz između dviju najvećih svjetskih mornarica – osobito u potencijalnim žarištima poput Tajvanskog tjesnaca i Južnog kineskog mora.