Ketogena dijeta, popularno zvana keto, ostaje jedna od najkontroverznijih prehrambenih strategija. Temelji se na drastičnom smanjenju ugljikohidrata, umjerenom unosu proteina i povećanom udjelu masti. Kada zalihe glukoze padnu, organizam prelazi u stanje ketoze i počinje trošiti masti te proizvodi ketone kao glavno gorivo.
Zagovornici tvrde da takav metabolizam može ubrzati topljenje masnog tkiva, olakšati kontrolu apetita i podići razinu energije u prvih nekoliko tjedana. Neka istraživanja navode i poboljšanja određenih metaboličkih pokazatelja, poput nižih razina triglicerida i bolje regulacije glukoze u krvi.
Kritičari, međutim, ističu da su rezultati često kratkotrajni te upozoravaju na moguće nuspojave: umor, konstipaciju, manjak vlakana i mikronutrijenata, a kod osjetljivih osoba i povišeni kolesterol. Dugoročna održivost ostaje upitna jer stroga ograničenja ugljikohidrata otežavaju društveni život i raznolikost prehrane.
Stručnjaci stoga naglašavaju individualni pristup. Keto dijeta može koristiti odraslima s viškom kilograma koji traže brži početni gubitak mase ili osobama s određenim metaboličkim poremećajima, ali nije prikladna za trudnice, djecu, kronične bubrežne bolesnike ni ljude sklone poremećajima prehrane. Prije uvođenja drastičnih promjena preporučuje se konzultacija s liječnikom ili licenciranim nutricionistom.
Zaključno, keto dijeta može ponuditi kratkoročne benefite, no bez stručnog nadzora i dugoročne strategije ravnoteže hrane lako se pretvara u zamku s potencijalnim zdravstvenim posljedicama.