Prošlotjedni Antifašistički marš u Rijeci završio je prekršajnom prijavom protiv građanina I. B. H. koji je nosio partizansku zastavu s crvenom petokrakom. Policija navodi da je time „uznemirio slučajne prolaznike i cjelokupnu javnost te narušio javni red i mir”. Za takav je prekršaj predviđena novčana kazna do 4 000 eura ili zatvor do 30 dana.
Odluka je izazvala burne reakcije. Protivnici postupka podsjećaju da je crvena zvijezda dio hrvatske ratne i antifašističke povijesti: ista je zastava, među ostalim povijesnim obilježjima, bila istaknuta na vojnim mimohodima 1995. i 1997., koje je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman osobno pregledao. Vladini dužnosnici i dio desnice, pak, simbol povezuju s agresijom na Vukovar i komunističkim zločinima, tražeći njegovo izjednačavanje s drugim totalitarnim obilježjima.
Pravno uporište za obranu okrivljenog pronalazi se u presudi Europskog suda za ljudska prava iz 2008. (slučaj Vajnai protiv Mađarske). Sud je tada zaključio da crvena petokraka predstavlja „simbol međunarodnog radničkog pokreta, borbe za pravednije društvo i zakonitih političkih stranaka” te uživa zaštitu slobode izražavanja. Zabranjivanje znaka ocijenjeno je povredom članka 10. Europske konvencije o ljudskim pravima. U odluci je istaknuto i kako „čak ni propagiranje komunističke ideologije samo po sebi nije kažnjivo”.
Budući da je Hrvatska članica Vijeća Europe, presuda iz Strasbourga obvezuje domaće vlasti. Pravni stručnjaci upozoravaju da bi kazna, ostane li na snazi, mogla pasti na sudu, a država se izložiti riziku nove tužbe u Strasbourgu. U Ministarstvu unutarnjih poslova zasad ne komentiraju mogućnost povlačenja prijave.
Slučaj iz Rijeke tako ponovno otvara dugo tinjajuću raspravu o granicama slobode govora, povijesnim simbolima i selektivnom odnosu prema različitim totalitarnim nasljeđima. Dok jedni u crvenoj zvijezdi vide prizor otpora fašizmu i temelj državnosti, drugi u njoj prepoznaju bolno sjećanje na represiju. Konačnu riječ, kako se čini, opet će imati sudovi – a možda i sam Strasbourg.
