Kazahstan se našao u središtu rastuće vodne krize u Središnjoj Aziji, koju pogoršavaju ubrzano topljenje glečera i vodno-intenzivna poljoprivreda. Više od 44 % riječnih tokova koji opskrbljuju zemlju dolazi iz susjednih država, a u južnim regijama otopljeni led čini i do 90 % protoka od kojeg ovise i navodnjavanje i opskrba pitkom vodom.
Stručnjaci upozoravaju da vrijeme za prilagodbu istječe. „The report reminds us that the fate of mountains and glaciers is somehow intertwined with the fate of humanity. These are not distant environmental concerns, but existential issues”, poručio je Bhanu Neupane iz UNESCO-va Odjela za vodne znanosti, najavljujući Svjetsko izvješće o vodama UN-a za 2025. godinu.
Kako bi preokrenuo trend, Nur-Sultan ulaže u infrastrukturu bez presedana. Na Astana International Forumu u svibnju potpredsjednik vlade Kanat Bozumbajev najavio je izgradnju 42 nova akumulacijska jezera, rekonstrukciju još 30 postojećih te obnovu više od 14 000 kilometara kanala za navodnjavanje. „Kazakhstan views water not only as a natural resource, but also as a powerful driver of cooperation, sustainable development and regional stability”, istaknuo je Bozumbajev.
Paralelno je pokrenuta digitalna platforma hydro.gov.kz za objedinjavanje podataka u stvarnome vremenu, a subvencije za štedljive sustave raspršivača i kap po kap povećane su na 80 %. U lipnju je usvojen i novi Zakon o vodama koji prvi put uvodi pojmove „vodna sigurnost” i „ekološki protok”, jača zaštitu manjih rijeka, močvara i samih glečera te nalaže planiranje po riječnim slivovima. „These are the recognition of water as an integral part of the environment, the basis of citizens’ life and economic development… the introduction of water-saving technologies and adaptation to climate change”, objasnio je ministar vodnih resursa Nurzhan Nuržigitov.
Poboljšana koordinacija osjeća se i na regionalnoj razini: pet srednjoazijskih država dogovorilo je novo raspodjeljivanje voda Syrdarje i Amudarje, a Tajikistan ulaže u nadzor ledenjačkih jezera i solarne sustave kap po kap u planinskim farmama. Ipak, stručnjaci upozoravaju da „Water does not stop at borders – but the data often does”.
Europska unija pojačala je potporu kroz platformu EU-Kazahstan, a Njemačka i Nizozemska ponudile su projekte za prekogranično upravljanje i odsoljavanje. UNDP je nakon razornih poplava 2024. postavio sustav ranog upozorenja na poplave i širi ga na prognozu suša, dok Azijska razvojna banka kroz program „Glaciers to Farms” planira mobilizirati do 3,5 milijardi dolara za pametnu vodoopskrbu. „Future investment must avoid repeating past mistakes… We need smarter water infrastructure”, upozorila je direktorica ADB-a Yasmin Siddiqi.
Kazahstanski projekti pokazuju koliko su klimatska prilagodba, regionalna diplomacija i tehnološke inovacije neraskidivo povezani – a njihov uspjeh, napominju analitičari, ovisit će o volji cijele regije da zajednički dijeli i vodu i podatke.