Članovi Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) pred novinare su u petak simbolično iznijeli crni vijenac i poruku o „sahrani i karminama hrvatske poljoprivrede“. Uz burne riječi upozorili su da je položaj proizvođača hrane postao neodrživ te pozvali kolege da ozbiljno razmisle isplati li im se uopće krenuti u jesensku sjetvu.
„Pretpostavljam da će Hrvatska u takvim uvjetima imati više cvijeća nego kruha“, rekao je predsjednik odbora Petar Pranjić, najavljujući „tihi bojkot“ – ostavljanje oranica u ugaru ili zelenim trakama za koje se ionako dobivaju potpore.
Glavni prigovor ratara odnosi se na otkup žita. Prema riječima Pranjića, domaća se pšenica plaća po 150 eura i svrstava u treću klasu, dok ista roba u Italiji završava kao prva ili prva A klasa, uz znatno višu cijenu. „Na nama netko masno zarađuje i pljačka nas… Hrvatska je bure baruta, seljaci su na koljenima“, poručio je.
Član Upravnog odbora HPK-a Matija Brlošić dodao je da su parametri kvalitete prilagođeni proteinu, a zanemarili su hektolitarsku masu u kojoj domaća pšenica postiže vrhunske vrijednosti – i do 84. Upozorio je i da je lani iz države izvezeno brašna vrijednog 40 do 50 milijuna eura, dok je gotovih pekarskih proizvoda uvezeno čak 350 milijuna eura. „Sve se crveni od minusa“, kaže Brlošić, a strateška važnost domaće hrane dodatno raste zbog ratom pogođene Ukrajine i preusmjeravanja europskog novca u obranu.
Među hitnim mjerama ratarima su prioritet: • izmjena pravilnika i kodeksa o otkupu žitarica; • formiranje uzajamnog fonda koji bi zamijenio skupa poljoprivredna osiguranja; • razdvajanje 20 000 stvarno aktivnih gospodarstava od preostalih 150 000 koje „razvlače potpore“.
Pranjić je izazvao Ministarstvo poljoprivrede da barem „sto dana siđe u podrum gdje smo mi“ i prepusti HPK-u vođenje sektora: „Ministri dolaze i odlaze, a mi se borimo za kruh.“
Istoga dana ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić razgovarao je s udrugom Baby Beef o stanju u govedarstvu. Najavio je da radna skupina za izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu kreće raditi u rujnu, a Ministarstvo će s proizvođačima tražiti nova izvozna tržišta za junad te dodatno prilagoditi pravilnik o registraciji farmi.
I dok Ministarstvo ističe „zadovoljstvo provedbom mjera protiv širenja zaraznih bolesti“, HPK upozorava da bi, nakon afričke svinjske kuge, bez posla moglo ostati na tisuće svinjogojaca – a bez njih ni ratari nemaju siguran plasman.
Ratari stoga poručuju da su rezovi nužni odmah: bez jasnih pravila otkupa, pravedne raspodjele potpora i povoljnog gnojiva, jesen bi u poljima mogla ostati – pusta.