Crkva Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu od subote nosi naslov papinske manje bazilike. Odluku je početkom 2026. donio Dikasterij za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, a na svečanom misnom slavlju proglašenje je objavio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Kutleša je pred mnoštvom vjernika poručio da je „uzdizanje ovoga svetišta znak dubljega zajedništva s Petrovom stolicom i općom Crkvom” te podsjetio kako naslov bazilike nije tek počasna titula, nego poziv zajednici „da još snažnije živi svoju vjeru”. U homiliji je istaknuo svetog Josipa kao uzor čovjeka koji „spaja istinu i milosrđe” te potaknuo vjernike da, poput njega, poslušaju Božju riječ i nadvladaju strah od promjene.
Svetište, sagrađeno na nekadašnjoj močvari između 1968. i 1974., već je 1987. proglašeno nacionalnim. Temeljni kamen blagoslovio je Franjo Kuharić, a crkvu je 1974. posvetio kardinal Franjo Šeper. Gradnju je omogućio tadašnji čelnik Karlovca Josip Boljkovac, što je u razdoblju komunističkih vlasti bilo iznimno rijetko.
Papa Pio IX. proglasio je svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve 1870., dok ga je Hrvatski sabor još 1687. stavio pod zaštitu hrvatskog naroda. Novoimenovana bazilika sada se pridružuje društvu jedanaest hrvatskih crkava s istim statusom, među kojima su katedrala sv. Jakova u Šibeniku, bazilika Majke Božje Bistričke i zagrebačka bazilika Presvetoga Srca Isusova.
Nadbiskup je zaključio molitvom: „Sveti Josipe, pravedni mužu... nauči i nas takvoj vjeri. Neka ova bazilika bude dom ljudi koji slušaju, vjeruju i idu onamo kamo ih Bog šalje.”