Prvi val američkih i izraelskih zračnih napada na Iran otvorio je najveću američku vojnu intervenciju na Bliskom istoku još od 2003., no nedostatak jasnog cilja odmah je rezultirao tragičnim posljedicama, upozoravaju analitičari.
• Pogibija civila: Projektil Tomahawk pogodio je djevojačku školu, usmrtivši 175 osoba. Preliminarne istrage ukazuju na zastarjele podatke za navođenje.
• Gubici u američkim redovima: Iranski protuudar većinom je presretnut, ali bespilotna letjelica probila se do improviziranog zapovjednog centra u Kuvajtu, ubivši šest američkih vojnika i ranivši desecima drugih.
• Diplomatska panika: Deseci tisuća američkih državljana ostali su zarobljeni u regiji dok State Department ad-hoc formira timove za evakuaciju.
• Vakuum moći u Teheranu: U istom napadu u kojem je ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei stradala je i većina figura koje Washington vidi kao prihvatljive nasljednike. Predsjednik Donald Trump Irancima je poručio: „Kad završimo, preuzmite svoju vladu”, ne ponudivši nikakav plan tranzicije.
• Globalni rizik: Zatvaranje Hormuškoga tjesnaca tek treba pokazati puni udar na svjetsko gospodarstvo.
Stručnjaci ističu da su prethodne administracije desetljećima simulirale scenarije invazije na Iran, ali da je sadašnji pothvat obilježen uskim krugom savjetnika, urušenim međuresornim postupkom i nepredvidivim odlukama Bijele kuće. Upozoravaju da bi nepostojanje strategije moglo sputavati američku vojsku i diplomaciju još desetljećima, dok se regija suočava s novim valom nestabilnosti i humanitarnih stradanja.
