Kina ponovno odmjerava snage s najvećim europskim vodenim izazovom: 350-kilometarski kanal koji bi Egejsko more spojio s Dunavom, skraćujući pomorsko-riječni put tereta iz Azije prema središtu kontinenta za gotovo 1 000 kilometara.
Ideja je jednostavna, ali politički i inženjerski golema. Brodovi bi iz solunske luke ulazili u rijeku Vardar, preko Sjeverne Makedonije stigli do Preševske doline, ondje se novoiskopanim kanalom spojili na Moravu u Srbiji, a zatim kliznuli prema Dunavu i dalje prema Rajni i Sjevernoj Europi. Projekt, procijenjen na oko 17 milijardi američkih dolara, dio je kineske inicijative „Pojas i put”, vrijedne oko tri bilijuna dolara.
Što bi koridor donio • skraćenje transportne rute Azija – srednja Europa za gotovo 1 000 km; • rasterećenje Egejskog i Crnog mora te bosporskog tjesnaca; • potencijalno otvaranje novih logističkih čvorišta u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji; • višegodišnje građevinske radove na produbljivanju korita Vardara i Morave te izgradnji novih kanala i ustava.
Politički zapleti Plan zvuči privlačno, no predviđa usku suradnju Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Grčke – što je na Balkanu rijetkost. Najglasniji protivnik je Turska, svjesna da bi zaobilaženje Bospora oslabilo njezin strateški i gospodarski položaj. Peking, pak, tvrdi da su predstudije China Gezhouba Groupa pokazale tehničku izvedivost i dugoročnu isplativost.
Rizici i prepreke • geopolitičke napetosti između zemalja trase; • potreba za složenim režimom upravljanja vodama i okolišem; • golem početni trošak koji bi teretnim naknadama trebalo otplatiti u desetljećima.
Za sada je koridor Vardar–Morava u ladici ambicioznih projekata – fascinantna skica nove trgovačke Europe koja čeka povoljnu političku klimu, milijarde dolara i dogovor šest država. Dok se to ne dogodi, Bospor ostaje glavni čep euroazijskog prometa, a Balkan još samo promatra kineske planove crtane debelom crvenom olovkom.