Tiha kriza povjerenja i kapaciteta u kanadskim hitnim službama dobila je novu, zabrinjavajuću potvrdu. Procjene za 2024. otkrivaju da je oko 1,27 milijuna ljudi napustilo hitnu pomoć prije nego što ih je itko pregledao – otprilike svaki trinaesti pacijent.
Najdramatičnije brojke stižu iz Ontarija, najnaseljenije pokrajine. Ondje je prošle godine 292.695 pacijenata otišlo iz hitne službe neprimljeno, što čini gotovo 5 % od približno šest milijuna hitnih posjeta u 2024. Štoviše, problem ne pogađa samo lakše slučajeve; među onima koji odustanu nalaze se i pacijenti s ozbiljnim, ali nerijetko neprepoznatim zdravstvenim tegobama.
Usporedba s pretpandemijskom 2019. godinom pokazuje rast od 35 % u broju odlazaka bez pregleda, čime je otklonjena teza da je riječ isključivo o kratkoročnoj posljedici COVID-a. Sustav već godinama pritišću:
• kronični manjak osoblja i izgaranje medicinara; • starenje stanovništva i rast broja kroničnih bolesnika; • preopterećene čekaonice zbog nedostatka obiteljskih liječnika i specijalista.
Hitna pomoć tako postaje neželjeno „usko grlo” čitavog zdravstvenog sustava. Pacijenti s nižim prioritetom, suočeni s višesatnim čekanjem, odlaze – neki prema privatnim klinikama, drugi kući nadajući se poboljšanju, a dio njih vraća se kasnije u težem stanju.
Za zdravstvene vlasti to znači dvostruki udar: narušava se i pristupačnost skrbi i povjerenje javnosti u zadnju sigurnosnu mrežu. Stručnjaci pozivaju na hitne mjere – jačanje primarne medicine, povećanje timova u prijemima i učinkovitiju trijažu – upozoravajući da bi u suprotnom Kanada mogla svjedočiti još većem broju odustajanja, uz porast komplikacija i sprječivih smrtnih ishoda.