Dana 8. ožujka 1702. na britansko prijestolje stupila je kraljica Ana Stuart, žena koju će povijest zapamtiti kao posljednju suverenu samostalnih kraljevstava Engleske i Škotske te prvu vladaricu nove države – Velike Britanije.
Ana je rođena 6. veljače 1665. u londonskoj palači St. James’s kao najmlađa kći Jakova, tada vojvode od Yorka, i Anne Hyde. Od osmero djece preživjela je samo ona i sestra Marija, što je bio tek nagovještaj tragične osobne sudbine: od 17 trudnoća kraljice Ane samo je jedan sin dočekao jedanaesti rođendan, a majka je na koncu nadživjela svu svoju djecu.
Njezin otac, kasniji kralj Jakov II., bio je otvoreni rimokatolik, no po nalogu kralja Karla II. obje su kćeri odgajane u protestantskoj vjeri. Jakov je svrgnut 1688., pa na prijestolje dolaze Marija II. i njezin suprug Vilim III. Oranski – jedinstvena kohabitacija supružnika na britanskoj kruni. Nakon Marijine smrti 1694. Vilim je vladao sam sve do svoje smrti 1702., kada ga je naslijedila upravo Ana.
Kraljica je u politiku ušla pripremljena: još kao djevojčica liječila je očnu infekciju u Francuskoj, gdje je stekla obrazovanje, a po povratku u London sprijateljila se sa Sarah Jennings, kasnijom vojvotkinjom od Marlborougha i najutjecajnijom osobom u dvoru. U dobi od 18 godina, 28. srpnja 1683., udala se za danskog princa Georga iz kuće Oldenburg, brak koji narod isprva nije prihvaćao, ali se pokazao skladnim; nedugo po dolasku na prijestolje Ana mu je povjerila zapovjedništvo nad mornaricom.
Ključ njezine vladavine bio je Akt o uniji, donesen 1. svibnja 1707., kojim su Engleska i Škotska stvorile Kraljevinu Veliku Britaniju. Irska je, pak, ostala zasebno kraljevstvo pod istom krunom, što je Ani priskrbilo dvostruku titulu. Time je otvoreno novo poglavlje britanske povijesti i udaren temelj današnjem Ujedinjenom Kraljevstvu.
Unatoč političkom uspjehu, pitanje nasljedstva ostalo je otvorena rana. Kada je Ana preminula 1. kolovoza 1714. u rodnom Londonu, prijestolje je, po zakonu koji je isključivao katoličke pretendente, preuzeo njezin rođak Đuro I. Hannoverac, unuk Elizabete, kćeri Jakova I.
Ana Stuart tako je obilježila prijelomno razdoblje u kojem se rodila moderna britanska država, a njezin život – satkan od državničkih odluka, osobnih tragedija i vjerskih napetosti – i danas intrigira povjesničare.