Ante Prkačin, danas saborski zastupnik i ratni načelnik Glavnog stožera HOS-a, opisao je ključne trenutke koji su 1992. godine doveli do spajanja postrojbi Hrvatskih obrambenih snaga s Hrvatskim vijećem obrane u Bosni i Hercegovini.
• HOS je osnovan u lipnju 1991. kao vojno krilo Hrvatske stranke prava (HSP). Prvi načelnik bio je Ante Paradžik, a u BiH Blaž Kraljević. Obojica su, pod nerazjašnjenim okolnostima, ubijeni od strane hrvatskih snaga.
• Nakon opće mobilizacije u Hrvatskoj (studeni 1991.) većina HOS-ovaca prelazi u Hrvatsku vojsku. U BiH, gdje istodobno tinja napetost između HOS-a i HVO-a, situaciju dodatno otežava atentat na Kraljevića.
• U lipnju 1992. Prkačin preuzima zapovjednu poziciju u HOS-u. Ključni dogovor s predsjednikom Herceg-Bosne Matom Bobanom potpisuje 23. kolovoza 1992., čime HOS postaje sastavni dio HVO-a „do razine pukovnije”, a svi činovi HOS-a, osim njegova vlastita, priznaju se u novoj strukturi.
• Prkačin tvrdi da je pristao na funkciju tek nakon što je Boban prihvatio njegovu ideju o jedinstvenoj hrvatskoj vojsci u BiH kako bi se izbjegli sukobi koji bi, kako kaže, koristili „samo srpskom agresoru”.
• Prisjetio se i prvog susreta s Bobanom u Zagrebu, gdje mu je ovaj navodno rekao: „Ante, pa znam ja tebe. Ti si najpametniji političar među nama Hercegovcima, što ti radiš u onoj ludoj stranci?”
• Dobroslav Paraga, predsjednik HSP-a, dvaput mu je nudio mjesto načelnika stožera. Prkačin je ponudu prihvatio tek kad je postignut dogovor da njegova uloga bude, kako kaže, „pomirujuća” i usmjerena na logističko objedinjavanje snaga.
• U razgovoru s Paragom upozorio je na nadolazeće jesenske i zimske mjesece bez adekvatne opskrbe: „Lako je ratovati ljeti, a što će biti kada padnu kiše, pa nakon toga snijegovi…”.
Dogovor Prkačin – Boban označio je kraj otvorenih sukoba HOS-a i HVO-a te stvorio jednu hrvatsku vojsku u BiH, što je, prema današnjim ocjenama, spriječilo ozbiljnije međusobne okršaje i konsolidiralo obranu protiv srpskih snaga.