Europska sigurnosna nervoza ponovno raste: Poljska je aktivirala članak 4. NATO-a nakon preleta ruskih dronova, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u govoru o stanju Unije pozvala je države članice da se „pripreme za izazove koji dolaze”. Dok Bruxelles slaže obrambene strategije, domaći ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi Hrvatska, u slučaju prekida dobavnih lanaca, vrlo brzo ostala bez ključnih namirnica i energenata.
Ekonomski analitičar i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić skicira crni scenarij: „Budimo iskreni, uz racionalizaciju, mogli bismo izdržati tri mjeseca.” Prema njegovim izračunima, zemlja danas proizvodi tek oko 50 posto potrebnog mesa, što bi potrajalo najviše pola godine. Mlijeka bi, kaže, bilo dovoljno otprilike tri mjeseca, a povrća šest, dok se više od 60 posto nafte i plina i dalje uvozi.
„Prošlog tjedna u mom kvartu nije bilo jaja, police su bile skroz prazne, što je nedopustivo u mirno doba”, navodi Jurčić kao primjer kronične ranjivosti. Smatra da je, nakon pandemije, trebalo provesti temeljitu analizu manjkova i stvoriti višak ključnih zaliha: „Trebali bismo imati 20 posto više hrane i energije nego što nam treba.”
Posebno upozorava na pretjerano oslanjanje na europsku solidarnost: „U slučaju najgoreg scenarija i da se zatvore granice, te zemlje neće nama slati ono što nama fali. Zemlje će čuvati sve svoje.” Stoga zagovara snažnije poticanje domaće proizvodnje te stvaranje strateških rezervi hrane i energije: „Svaka zemlja treba, što se tiče osnovnih vrsta hrane i energije, biti za sebe.”
Kao poučan primjer navodi Srbiju iz devedesetih, „koju je spasilo to što su imali vlastitu energiju i hranu”. Hrvatska, zaključuje, takvu sigurnosnu mrežu danas nema i taj problem treba „hitno rješavati”.
U pozadini tih upozorenja ostaje širi europski kontekst: dok se na istoku gomilaju tenzije, a Bruxelles apelira na jačanje zajedničke obrane, pitanje samodostatnosti hrane i energenata ponovno se nameće kao strateški prioritet – i to ne samo za najveće članice, nego i za one, poput Hrvatske, koje su se u mirnodopskim vremenima oslonile na globalna tržišta.