Još ćemo barem jednom navijati kazaljke: u nedjelju, 26. listopada, točno u 3.00 sata vraćamo se na zimsko računanje vremena i sat se pomiče natrag na 2.00. Europska komisija još je 2018. predložila prestanak sezonskog pomicanja, no Vijeće i Europski parlament do danas nisu usuglasili stavove, pa se praksa nastavlja.
Povijesna kronologija nastala iz vica • 1784. Benjamin Franklin u Journal de Parisu duhovito savjetuje ranije ustajanje radi uštede svijeća. • 1895. novozelandski entomolog George Vernon Hudson predlaže dvostruko duže – pomak od dva sata – kako bi imao više popodnevnog svjetla za lov na kukce. • 1907. Britanac William Willett objavljuje pamflet „The Waste of Daylight“, no prijedlog ne prolazi vladu. • 1916. Njemačka i Austro-Ugarska, zbog nestašice ugljena u Prvom svjetskom ratu, prve uvode ljetno računanje; ubrzo ih slijede i zemlje Antante. • 1940-ih pomicanje se širi svijetom radi ratne uštede energije. • 27. ožujka 1983. stanovnici tadašnje Jugoslavije prvi put pomiču sat; Slovenija čak predlaže službeno kasniji početak radnog vremena. • Hrvatska nakon osamostaljenja zadržava sustav, iako današnja istraživanja ne pronalaze znatnu energetsku korist.
Strah od poremećaja – nepotreban? O mogućim zdravstvenim posljedicama razgovarali smo s predstojnikom Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Split, prof. prim. dr. sc. Trpimirom Glavinom.
„Neki ljudi mogu imati kratkotrajne probleme sa spavanjem i, posljedično, kratkotrajnim blažim kognitivnim smetnjama u svakodnevnom funkcioniranju zbog izvjesnog poremećaja ritma spavanja. Uglavnom se to brzo ‘sredi’ i uđe u ravnotežu“, objašnjava Glavina.
Na često dramatične napise o utjecaju pomicanja sata na psihičko zdravlje uzvraća: „Sve drugo je, uglavnom, na razini ‘medijske ponude’ o mogućim problemima pa se neki od nas, ovisno o strukturi ličnosti, ‘nalijepe’ na to i… eto priče!“
Zaključak stručnjaka jasan je: „Apsolutno, da! Ako netko i ima neki problem, uglavnom on bude kratkotrajan i objektivno blažeg intenziteta. Niti ambulantni pregledi ne pokazuju nikakve promjene.“
Drugim riječima, pomicanje sata većini će donijeti tek dan-dva privikavanja, a velika rasprava – koja traje još od Franklinova štosa – zasad ostaje prije svega političko pitanje: hoće li i kada EU konačno dogovoriti vrijeme bez pomicanja kazaljki.