Odbijanje Sandre Artuković Kunšt u Hrvatskom saboru produbilo je sukob između Pantovčaka i Banskih dvora te ponovno otvorilo pitanje tko će voditi Vrhovni sud.
Prijedlog predsjednika Zorana Milanovića nije dobio podršku vladajuće većine na glasovanju u petak, pa je dužnost predsjednika najvišeg suda i dalje u rukama vršiteljice dužnosti, sutkinje Gordane Jalšovečki.
Prvi državni odvjetnik ne štedi kritike
Prvi hrvatski državni odvjetnik Željko Olujić, koji dobro poznaje rad odbijene kandidatkinje, postupak naziva „pomalo bizarnim, pa čak i tužnim”. Podsjetio je da ju je prije gotovo tri desetljeća upravo on predložio za sutkinju Općinskog suda u Zagrebu, ali smatra da njezina današnja biografija „ni u kojem slučaju nije sjajna”.
„Praktički jedina činjenica koja se uzima kao plus jest da je prijateljica s predsjednikom države još iz srednje škole, a to zasigurno nije dovoljno da bi netko vodio Vrhovni sud”, ocijenio je Olujić.
Dodatno je podsjetio da je program rada Artuković Kunšt dobio negativno mišljenje na općoj sjednici Vrhovnog suda te da joj kolege suci ranije nisu dali potporu ni za mjesta u Vrhovnom ni u Ustavnom sudu.
Tko bi mogao dobiti povjerenje?
Olujić drži da kandidat „mora doći iz redova sudaca Vrhovnog suda, imati velik integritet, profesionalno iskustvo i biti imun na političke igre”. Upozorava i da zakonom nije propisan krajnji rok za izbor, pa se proces može ponavljati sve dok ne stigne prihvatljiv prijedlog.
„Vidjet ćemo koliko će se ljudi javiti na novi natječaj, no većina u Saboru već je jasno poručila da gospođu Artuković Kunšt ne smatra podobnom”, dodao je.
Scenarij bez presedana
Ako se nova imena ne iskristaliziraju, moguć je dugotrajni vakuum na čelu sudbene vlasti. „Zakonski je moguće da vršiteljica dužnosti ostane do kraja mandata predsjednika Milanovića – čak punih pet godina”, naglašava Olujić, uz poruku kako se ipak nada da će „razum prevladati” i da će Hrvatska za to vrijeme dobiti legitimnog predsjednika Vrhovnog suda.
Sljedeći korak je raspisivanje novog natječaja, no bez političkog dogovora čini se da bi spor mogao trajati unedogled, produbljujući napetosti između predsjednika i parlamentarne većine.
