Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da pojedine ogranke Muslimanskog bratstva proglasi terorističkim ubrzala je raspravu o toj organizaciji i u Europi. U komentaru za izraelski dnevnik navodi se da bi Washingtonov potez mogao postati model za širu zapadnu kampanju protiv islamističkog pokreta koji desetljećima gradi paralelne strukture moći, predstavljajući se kao „umjeren”.
Autori podsjećaju na riječi utjecajnog teologa Jusufa al-Qaradawija iz 2007.: „Islam će osvojiti Europu bez mača i bez borbe.” Qaradawijeva strategija, tvrde, počiva na trima stupovima:
- obrazovno-humanitarnoj mreži koja privlači i financira sljedbenike;
- ideološkom aparatu razvijenom kroz džamije, udruge i političke platforme;
- demografskoj prednosti, s većim prosječnim brojem djece u muslimanskim obiteljima nego u europskima.
Dok europske vlade rješavaju dnevne krize, Bratstvo, smatraju komentatori, djeluje u vremenskom okviru jedne ili dviju generacija. Više arapskih država – Egipat, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Jordan – već su ga stavile na crne liste, držeći da iza vjerske retorike stoji politički projekt rušenja sekularnih poredaka.
U Europi je zasad samo Austrija uvela sveobuhvatnu zabranu Muslimanskog bratstva. Nakon terorističkih napada i razotkrivenih mreža, Beč je donio paket mjera koji uključuje:
- zabranu simbola i djelovanja Bratstva;
- stroži nadzor financiranja političkog islama;
- jasne pravne kriterije za razlikovanje konzervativne religioznosti od ekstremizma.
Katastrofični scenariji – masovna radikalizacija ili društveni raskol – nisu se ostvarili, tvrde autori, dok je država dobila učinkovitiji alat za zaštitu ustavnog poretka.
Zaključna poruka komentara Zapadu glasi: europske slobode mogu opstati samo ako se aktivno brane od aktera koji ih žele iskoristiti za njihovo potkopavanje. To, prema autorima, zahtijeva precizno ciljanje financijskih, lobističkih i organizacijskih struktura Muslimanskog bratstva, a ne šire stigmatiziranje muslimanskih zajednica.
