Više od 1,8 milijardi ljudi diljem svijeta živi u područjima gdje su poplave realna i stalna prijetnja, pokazuje najnovije Izvješće o svjetskom riziku predstavljeno u srijedu. Dokument je izradila krovna organizacija Alliance Development Works, koja okuplja 11 humanitarnih udruga, u suradnji s Institutom za međunarodno pravo mira i oružanih sukoba (IFHV) pri Sveučilištu Ruhr u Bochumu.
Prema podacima iz izvješća, tijekom prošle godine zabilježene su 142 poplavne katastrofe, čime su poplave postale drugi najčešći uzrok elementarnih nepogoda, odmah iza oluja. Dramatičan primjer došao je iz španjolske regije Valencije, gdje je u listopadu 2024. snažno nevrijeme odnijelo više od 220 života.
Autori upozoravaju da klimatske promjene, ubrzano širenje urbanih područja i uništavanje prirodnih ekosustava dodatno pojačavaju razorne posljedice poplava. Istodobno, društvena nejednakost i slabost javnih sustava povećavaju ranjivost zajednica. „Globalni pokretači rizika uključuju socijalnu nejednakost, strukturnu ranjivost i slabe zdravstvene sustave”, navodi se u izvješću.
Ranjive i bogate zemlje Izvješće ističe da čak ni gospodarski razvijene države nisu imune na poplavne rizike ako smanjuju ulaganja u ključne društvene sektore. Nedostatak prevencije, upozoravaju stručnjaci, izravno povećava broj žrtava i štetu.
Prevencija spašava živote Ključno je, poručuju autori, pripremiti se prije nego što oblaci donesu oborine: uspostaviti učinkovite sustave ranog upozorenja, osigurati skloništa, obučiti i organizirati stanovništvo te unaprijed isplanirati gdje i kako preusmjeriti vodene tokove. Takve mjere mogu znatno ublažiti posljedice, smanjiti materijalnu štetu i spasiti ljudske živote.
Podcrtavajući hitnost djelovanja, izvješće poziva vlade i lokalne zajednice da ulaganje u zaštitu od poplava tretiraju kao prioritet, jer se, kako stoji u zaključku, „troškovi prevencije višestruko isplate u odnosu na cijenu sanacije posljedica”.