Globalna kvaliteta zraka lani se dodatno pogoršala, a unutar sigurnih granica za čestice PM2.5 ostalo je tek 13 zemalja i teritorija, pokazuje Svjetsko izvješće o kvaliteti zraka za 2025. godinu švicarske tvrtke IQAir.
Prema podacima prikupljenima u 9 446 gradova diljem 143 zemlje, samo 14 % urbanih sredina ispunjava smjernicu Svjetske zdravstvene organizacije od 5 µg/m³, što je pad sa 17 % godinu ranije. U Europi su granicu zadržale samo Andora, Estonija i Island, dok se ostatak kontinenta našao izvan „zelenog" područja.
Među preostalih deset sigurnih destinacija nalaze se Australija, Barbados, Bermudi, Francuska Polinezija, Grenada, Nova Kaledonija, Panama, Portoriko, Réunion i Američki Djevičanski Otoci. Time 91 % promatranih država premašuje preporučene vrijednosti.
Uzrok: klima i fosilna goriva Glavni krivci su ekstremni vremenski događaji potaknuti klimatskim promjenama: dim od rekordnih šumskih požara, pješčane oluje te stabilne atmosferske prilike koje zadržavaju zagađenje. Europska unija prošle je godine pretrpjela požare vrijedne najmanje 43 milijarde eura šteta.
Najzagađenije zemlje
- Pakistan – 67,3 µg/m³
- Bangladeš – 66,1 µg/m³
- Tadžikistan – 57,3 µg/m³
- Čad – 53,6 µg/m³
- DR Kongo – 50,2 µg/m³
Sva 25 grada s najvišim razinama nalaze se u Indiji, Pakistanu i Kini; predvodi ih indijski Loni s čak 112,5 µg/m³ – više od 22 puta iznad preporuke WHO-a. Suprotan kraj ljestvice drži Nieuwoudtville u Južnoafričkoj Republici.
Mješovita europska slika U Europi je 23 država zabilježilo rast prosječnih vrijednosti, a 18 pad. Švicarska i Grčka skočile su za više od 30 % zbog dima sjevernoameričkih požara i saharske prašine, dok je Malta smanjila koncentracije za gotovo 24 % prelaskom na obnovljive izvore energije i ograničavanjem prometa.
- ožujka europska služba Copernicus upozorila je na povišene razine zbog sezonske emisije amonijaka iz gnojiva, porasta peludi i stabilnih vremenskih prilika. Pozadinsko onečišćenje od izgaranja fosilnih goriva, osobito u istočnoj Europi i na Balkanu, dodatno pogoršava sliku.
Pariz se u trenutku mjerenja našao među pet najzagađenijih svjetskih gradova, rame uz rame s Pekingom, Dhakom, Wuhanom i Seulom; London je bio među prvih deset.
Problem praćenja IQAir upozorava da velik dio svjetske populacije još nema pristup podacima u stvarnom vremenu. Situaciju je pogoršalo gašenje globalnog programa praćenja kvalitete zraka američkog State Departmenta u ožujku 2025., čime je nadzor oslabljen u 44 zemlje, a šest ih je ostalo potpuno bez senzora.
„Bez praćenja ne možemo u potpunosti razumjeti što se nalazi u zraku koji udišemo”, poručio je izvršni direktor IQAira Frank Hammes i dodao da širok pristup podacima „osnažuje zajednice da djeluju” u smjeru smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena.