Izrael je prema izvještajima američkih obavještajnih službi spreman na mogući napad na iranska nuklearna postrojenja, a situacija na Bliskom istoku iz dana u dan postaje napetija. CNN, pozivajući se na izvore dobro upućene u odnose na relaciji Tel Aviv - Washington, otkriva da se u Izraelu intenzivno premješta zračno streljivo i provode razne vojne vježbe, što jasno sugerira pripremu za oružani sukob.
Vijest je potresla i globalna tržišta: cijena barela nafte odmah je skočila za jedan posto zbog straha od mogućeg prekida energetskih tokova iz regije. U slučaju izbijanja sukoba, iranska blokada Hormuškog tjesnaca mogla bi ozbiljno ugroziti izvoz nafte iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Iraka i UAE, dodatno destabilizirajući cijene energenata.
Međutim, planovi napada još nisu doneseni jer Izrael čeka ishod američko-iranskih pregovora. Ipak, „postoji nepremostiv jaz između Trumpove i Netanyahuove administracije glede urgentnosti i potrebe obračuna s Teheranom”, a Bijela kuća je navodno „duboko frustrirana”. Čak ni Donald Trump, poznat po proizraelskim stavovima, nije spreman zadovoljiti sve zahtjeve Netanyahuove ultradesne vlade, koja prema svemu sudeći traži povijesni obračun s Iranom.
Unatoč izraelskoj težnji za samodostatnošću, američki obavještajci procjenjuju da Tel Aviv nema kapacitete samostalno uništiti iranski nuklearni program bez barem prešutne američke logističke podrške. Spor između Washingtona i Teherana uglavnom se lomi na pitanju dopuštene količine iranskog urana – niti jedna strana ne želi popustiti ni milimetar, smatrajući to ključnim za vlastitu sigurnost.
Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei, jasno poručuje da ne očekuje da će pregovori s Amerikancima donijeti „opipljiv zaključak”, inzistirajući na iranskom pravu na obogaćivanje urana. S druge strane, Steve Witkoff, Trumpov posebni izaslanik, najavio je novi krug pregovora u Europi, iako nakon mjesec dana diplomatskog zastoja nitko ne očekuje značajne pomake.
Izrael je prema navodima izraelskih izvora od Bijele kuće zatražio da natjeraju Teheran na potpuno uklanjanje urana — zahtjev koji je praktički nemoguć i služi kao očiti pokušaj stvaranja izgovora za napad. Izraelska vlada sada pokušava ishoditi barem tihu podršku Washingtona.
Situacija je dodatno zapaljiva jer Iran trenutno ima najslabiju vojnu poziciju u posljednjim desetljećima. Mossad je uspješno neutralizirao ključne iranske saveznike diljem regije, a izraelski političari iz desnog spektra, poput Itamara Ben-Gvira, smatraju da je sada pravi trenutak za obračun s višedesetljetnim neprijateljem. S druge strane, Trump, koji je u inauguracijskom govoru isticao mirotvorstvo, nije sklon otvorenom ratu s Iranom te ga sve više frustrira rastući pritisak iz Izraela.
U „igri nulte sume”, kako se sukob oko urana naziva, svaki dobitak jedne strane doživljava se kao gubitak druge, pa je kompromis praktički nemoguć. Dok Izrael traži povijesni obračun, Washington još uvijek važe koliko je spreman riskirati za interese svog saveznika.
