BERLIN – Gostujući u razorenom damaskom predgrađu Harasta, njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (CDU) poručio je da se „u skorije vrijeme“ gotovo milijun Sirijaca koji žive u Njemačkoj ne može vratiti kući jer su pojedini dijelovi Sirije „nespojivi s dostojanstvenim životom“.
Wadephulova ocjena frontalno se sudarila s ambicioznim planom kancelara Friedricha Merza da, potaknut rastom popularnosti krajnje desne AfD, ubrza repatrijacije i tako pokaže čvršću migracijsku politiku.
Ministar: samo kriminalce slati nazad
• Prema službenim podacima, u Njemačkoj je registrirano 951 406 sirijskih državljana, treća po veličini skupina stranaca nakon Turaka i Ukrajinaca. Ukupno oko 1,3 milijuna ljudi ima sirijsko podrijetlo.
• Wadephul je istaknuo da „oni koji doprinose društvu mogu ostati“, dok se s Damaskom razgovara o prisilnom povratku osuđenih kriminalaca.
• Usporedio je razinu razaranja s Njemačkom 1945., što je u klupskim hodnicima Bundestaga izazvalo bijes pojedinih kolega koji traže njegovu ostavku.
Kancelar: nema više razloga za azil
Nakon višednevne šutnje Merz je uzvratio: „Više ne postoje razlozi za azil u Njemačkoj; stoga možemo početi s povratcima.“ Kancelar očekuje da će mnogi Sirijci otići dragovoljno jer „bez njih obnova neće biti moguća“, a one koji odbiju najavio je deportirati „u dogledno vrijeme“.
Kako bi uklonio pravne prepreke, Merz je ovoga tjedna u Berlin pozvao sirijskog predsjednika Ahmeda al-Šarāa radi dogovora o vraćanju osoba s kaznenim dosjeom.
Podijeljena vlada, zbunjena javnost
Na stol su sada tri pristupa:
- Fokusirati se samo na kažnjene pojedince;
- Šire vraćati mlađe Sirijce s upitnim azilnim statusom;
- Pozivati izbjeglice da se dobrovoljno vrate i pomognu obnovi.
Do sada se iz Njemačke dobrovoljno vratilo tek oko 4 000 Sirijaca, unatoč državnom poticaju od 1 000 eura po osobi (do 4 000 eura po obitelji). Istodobno su stotine tisuća izbjeglica već otišle iz Turske, Libanona, Jordana, Egipta i Iraka.
Glas s terena
Socijalni radnik Jamil Alyou, koji je u Njemačku stigao 2015., upozorio je da bi masovne deportacije, s obzirom na „otmice i proizvoljna uhićenja“ u domovini, predstavljale „veliko kršenje ljudskih prava“.
Razmirice unutar CDU-a, pohvale iz SPD-a i nagađanja o mogućim ostavkama čine da rasprava o migracijama ponovno zasjeni vladin reformski paket – baš uoči pet regionalnih izbora iduće godine, gdje AfD vreba svaki znak podijeljenosti u vladajućem taboru.
