Saborska zastupnica Dalija Orešković ovoga je tjedna u Saboru, govoreći o ulozi stranih dobrovoljaca u Domovinskom ratu, nazvala pokojnog francuskog dragovoljca HOS-a Jean-Michela Nicoliera „ratnim plaćenikom”. Izjava je odmah izazvala oštre reakcije među hrvatskim braniteljima, dijelu zastupnika i šire javnosti.
Brojni sudionici rata poručili su da je takva kvalifikacija neprimjerena, podsjećajući kako su novčane naknade koje su tijekom 1991. i 1992. primali vojnici Hrvatske vojske i policije bile simbolične – tek nekoliko stotina tadašnjih njemačkih maraka – te, po njihovu mišljenju, ne mogu biti uspoređene s iznosima koji se danas nude profesionalnim plaćenicima na drugim ratištima, primjerice u Ukrajini.
Na društvenim mrežama dio braniteljske populacije istaknuo je da bi, prateći Oreškovićinu logiku, „plaćenicima” trebalo nazvati i hrvatske gardiste ili policajce koji su primali redovnu državnu plaću, što smatraju apsurdnim.
Istodobno, neki su se mediji pozvali na anonimne izjave branitelja koji navodno podupiru zastupničinu tezu, no takva su stajališta ostala u potpunoj manjini i dodatno su rasplamsala polemiku.
U raspravu se neslužbeno upleo i duh stare kontroverze: pojedini veterani podsjetili su na splitskog aktivista Zorana Ercega, nekadašnjeg osobnog snimatelja ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je svojedobno prozivao šatoraše tijekom prosvjeda na Savskoj cesti. General Janko Bobetko tada ga je javno optužio da je radio za KOS. Neki branitelji sada vide paralelu između Ercega i Orešković, smatrajući da oboje „napadaju” status i reputaciju dragovoljaca.
Unatoč burnoj polemici, pravna definicija „ratnog plaćenika” u međunarodnom pravu ostaje jasna: riječ je o osobi koja sudjeluje u oružanom sukobu prvenstveno radi osobne koristi te prima bitno veću naknadu od one koja se isplaćuje pripadnicima oružanih snaga zemlje u kojoj ratuje. Za velik dio hrvatskih veterana Nicolier – koji je život izgubio na Ovčari 1991. – ne zadovoljava nijedan od tih kriterija.
Zastupnica Orešković zasad nije dodatno komentirala reakcije branitelja, a rasprava o statusu stranih dobrovoljaca, čini se, tek je odškrinula staru i osjetljivu temu o motivima, identitetu i nasljeđu sudionika Domovinskog rata.
