Novo globalno epidemiološko istraživanje, koje je obuhvatilo gotovo 15 milijuna smrtnih slučajeva u više od 1300 zajednica diljem svijeta, pokazuje da najveća opasnost od tropskih ciklona – uragana i tajfuna – ne stiže tijekom samog udara oluje, nego u sljedeća dva tjedna.
Prema rezultatima studije, ukupna stopa smrtnosti poraste značajno već u prvih 14 dana nakon ciklona, a najdramatičniji skok bilježi se kod bolesti bubrega: čak 92 %. Smrtni ishodi uzrokovani ozljedama rastu za 21 %, dok i druge skupine bolesti – dijabetes, neuropsihijatrijski poremećaji, zarazne, probavne, dišne i kardiovaskularne bolesti – pokazuju jasnu uzlaznu liniju.
Istraživači kao ključne razloge navode prekide u opskrbi električnom energijom, poplave koje onemogućuju pristup bolnicama te kašnjenja u redovitom liječenju i isporuci lijekova. Posebno su izloženi pacijenti koji ovise o postupcima poput dijalize, a svaki prekid terapije dramatično povećava rizik od smrtnog ishoda.
Kiša opasnija od vjetra Studija otkriva i da intenzivne kiše povezane s ciklonima imaju snažniji utjecaj na smrtnost od destruktivnih vjetrova. Poplave, onečišćenje vode i naknadni porast zaraza brže i duže ugrožavaju zdravlje zajednica nego sam fizički udar vjetra.
Najugroženije su države s nižim primanjima i one koje se tek počinju suočavati s tropskim ciklonima. Nedostatak infrastrukture i ograničena zdravstvena zaštita čine ih osjetljivijima na prekide opskrbe lijekovima i hitnu medicinsku pomoć.
Autori istraživanja naglašavaju da rezultati zahtijevaju snažnija ulaganja u otpornost zdravstvenih sustava, unaprijed uspostavljene planove evakuacije kroničnih bolesnika te brzu obnovu električne mreže nakon oluja. Bez tih koraka, tvrde znanstvenici, „tihi val smrti“ nastavlja harati dugo nakon što su vjetrovi utihnuli.