Gotovo svaki treći građanin Hrvatske vjeruje da je kontroverzni pozdrav „Za dom spremni” tek „stari hrvatski pozdrav” koji su, prema njihovu shvaćanju, koristili domoljubi. Pokazalo je to redovito mjesečno istraživanje agencije Promocija plus provedeno od 1. do 4. rujna na uzorku od 1 300 ispitanika.
Ključni nalazi
• 31,5 % ispitanih drži da je „Za dom spremni” tradicijski, nenarušeni hrvatski pozdrav. • 24,8 % smatra ga isključivo ustaškim pokličem pod kojim su počinjeni zločini u Drugom svjetskom ratu. • 20 % vjeruje da se pozdrav danas upotrebljava kao instrument nove ustašizacije društva. • 13,7 % ga vidi kao legitiman povijesni pozdrav koji se „kroz stoljeća” navodno rabio bez negativnih konotacija.
Treba li zabrana?
• Potpunu zabranu bez iznimke poduprlo je 36 % sudionika, uz kaznenu odgovornost za prekršitelje. • Dodatnih 16 % podržalo bi blažu varijantu – prekršajnu kaznu uz dopuštenje uporabe na grobovima poginulih pripadnika HOS-a ili u stihu pjesme „Bojna Čavoglave”. • Nasuprot tome, 22 % smatra da zabrana nije opravdana jer je riječ o „starom pozdravu”, dok gotovo 17 % tvrdi da je riječ o „časnom pozdravu domovinskih snaga”.
Domovinski rat ili antifašizam?
Kada je riječ o identitetskim temeljima države, gotovo polovica anketiranih navodi isključivo Domovinski rat. Istodobno, 39 % smatra da suvremena Hrvatska počiva podjednako na Domovinskom ratu i antifašističkom nasljeđu.
Što se tiče povijesnog svrstavanja Hrvatske u Drugom svjetskom ratu, rezultati su podijeljeni:
• 53 % drži da je Hrvatska, zahvaljujući antifašistima, bila na strani pobjednika. • 16,6 % kaže da je domovina – zbog poraza – bila među gubitnicima, iako su pobjedničke sile poslije vodile glavnu riječ. • 11,6 % smatra da je zbog Nezavisne Države Hrvatske i ustaškog režima ipak bila na strani poraženih.
Unatoč dubokim ideološkim rovrama, ustavna odredba prema kojoj je Republika Hrvatska utemeljena i na antifašističkim odlukama ZAVNOH-a uživa potporu gotovo 60 % građana.
Istraživanje je provedeno metodom telefonske ankete (CATI), uz razinu pouzdanosti od 95 % i statističku pogrešku od ±2,8 postotnih bodova.