Najnovije istraživanje Instituta za istraživanje migracija pokazuje znakove dugo priželjkivanog zaokreta u hrvatskim migracijskim trendovima. Prema rezultatima ankete među studentima završnih godina medicine, više od polovice ispitanika ne namjerava potražiti posao u inozemstvu, a oni koji razmišljaju o odlasku uglavnom bi otišli samo radi dodatne edukacije ili kraćeg stručnog usavršavanja.
Sustav desetljećima trpi odlaske liječnika, što je uzrokovalo kronični manjak, osobito u obiteljskoj medicini. Novo je istraživanje, međutim, unijelo dozu optimizma. Studenti navode da se ne slažu s tvrdnjom kako bi u inozemstvu nužno živjeli kvalitetnije. Podsjećaju da su liječnici već danas treća najplaćenija profesija u Hrvatskoj te da u domovini brže stječu društveni ugled nego što bi to bio slučaj u stranoj sredini.
Makroekonomski trendovi djelomice idu u prilog njihovoj odluci. Vlada se hvali kako je BDP po glavi stanovnika dosegnuo 76 % prosjeka Europske unije, s ambicijom da do kraja mandata dosegne 78 %. Prema tumačenju izvršne vlasti, psihološka granica od 80 % trebala bi donijeti osjetno izjednačavanje životnog standarda unutar Unije i smanjiti pritisak na iseljavanje.
Nisu svi poticaji dali očekivane rezultate. Program „Biram Hrvatsku”, uveden 2022. s potporom od 27 tisuća eura za povratnike koji su u inozemstvu radili najmanje godinu dana, koristilo je svega 1 057 osoba, iako se u posljednje tri godine ukupno vratilo približno 35 tisuća ljudi. Unatoč slabom odazivu na državnu potporu, povratak se nastavlja—djelomično i zbog pogoršanog standarda u pojedinim zapadnoeuropskim zemljama, gdje rast cijena energije i visok najam troše velik dio primanja.
Studenti ističu i druge prednosti ostanka: u Hrvatskoj je gotovo 90 % stanovnika stambeno zbrinuto u vlastitim nekretninama, cijene energenata regulirane su državnim mjerama, a radno opterećenje, tvrde, ipak je manje nego u većim zdravstvenim sustavima na zapadu. U prilog takvu razmišljanju nerijetko citiraju staru poslovicu: „Ne možeš ti mene toliko malo platit’, koliko je mogu malo radit’!”.
Iako ostaje otvoreno pitanje hoće li se ovakvi stavovi održati kada mladi liječnici zakorače na tržište rada, istraživanje sugerira da bi dugogodišnji trend iseljavanja mogao oslabjeti, a zdravstveni sustav dobiti dragocjeno pojačanje u vlastitim redovima.