Hrvatski branitelji oboljeli od posttraumatskog stresnog poremećaja nose osjetno veći teret kroničnih nezaraznih bolesti od ostatka populacije ‒ među njima se učestalije javljaju i šećerna bolest tipa 2 i kardiovaskularni problemi. Zašto je taj rizik u stražarskoj smjeni gotovo trideset godina nakon rata i dalje toliko visok, pokušat će razjasniti novo znanstveno istraživanje koje s početkom 2026. godine pokreće Medicinski fakultet u Splitu.
Projekt pod nazivom „Šećerna bolest počinje u crijevima: Analiza uloge crijevnog mikrobioma, prehrambenih navika i psihičkog stresa u šećernoj bolesti tip 2” financira Hrvatska zaklada za znanost, a vodi ga prof. dr. sc. prim. Tina Tičinović Kurir.
Plan je pratiti sastav crijevnog mikrobioma, prehrambene obrasce i razinu psihičkog stresa kod hrvatskih branitelja s dijagnosticiranim PTSP-om. Rezultati bi trebali pokazati povezuju li se promjene u bakterijskoj flori crijeva s nastankom inzulinske rezistencije i razvojem dijabetesa tipa 2.
Ako se pouzdana veza potvrdi, znanstveni tim najavljuje da će preporučiti ciljana prehrambena i psihosocijalna rješenja kako bi se rizik od šećerne bolesti u ovoj ranjivoj skupini smanjio. Time bi se, ističu istraživači, prvi put sustavno spojila gastroenterološka, psihijatrijska i endokrinološka skrb za branitelje, populaciju koja je, upozoravaju, i dalje „nepravedno na margini” zdravstvenih politika.
Studija je predviđena na više stotina ispitanika, a prikupljanje prvih uzoraka planira se odmah nakon Nove godine 2026. Očekuje se da će preliminarni nalazi biti dostupni u roku od dvije godine od početka projekta.