Istra, godinama najuspješnija hrvatska turistička regija, ulazi u razdoblje u kojem će morati istodobno podizati kvalitetu i smanjivati pritisak na okoliš. Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić upozorava da se uspjeh više ne mjeri samo brojem noćenja.
„U Istri moramo biti usmjereni na kvalitetu, održivost i inovaciju”, poručuje Ostojić i dodaje da ravnoteža između interesa lokalne zajednice, očuvanja prirode i zadovoljstva posjetitelja postaje presudna. Ključne poluge pritom su digitalizacija, sofisticiranija infrastruktura i novo upravljanje sezonalnošću.
-
Više hotelskih kreveta, manji eko-otisak • Istra već bilježi investicije u smještaj, no Ostojić smatra da „treba prvenstveno još hotelskog smještaja visoke kategorije”. • Hoteli, kaže, ostvaruju najveću dodanu vrijednost i najmanje opterećuju okoliš, za razliku od nekretnina za kratkoročni najam koje su dosegnule gornju granicu prihvatljivosti. • Hrvatska i dalje ima znatno niži udio hotelskih kapaciteta od mediteranskih konkurenata, što se osjeti na potrošnji: prosjek je oko 170 eura po gostu, dok se u Italiji i Španjolskoj kreće oko 300, a u Francuskoj prelazi 400 eura.
-
Overturizam kao crveno svjetlo • „Već sada u nekim destinacijama imamo problem overturizma”, upozorava sugovornik. Pretjerano opterećenje može, kaže, dovesti do „srednjoročnog tržišnog propadanja cijelih destinacija”. • Rješenje vidi u kontroliranom rastu hotela i dizanju kvalitete svih vrsta smještaja, uz ograničavanje novih apartmana za kratkoročni najam.
-
Luksuz koji miriše na tartufe • Budućnost Istre Ostojić vidi u „kombinaciji luksuza, autentičnosti i ekskluzive”. • To uključuje boutique hotele, vile i premium resorte, ali i doživljaje: privatne vinske ture, ekskluzivna branja tartufa, kuhanje s lokalnim chefovima, wellness te zdravstveni turizam temeljen na mediteranskoj prehrani. • Takav pristup, tvrdi, donosi veću potrošnju gostiju i nameće potrebu za još višom razinom usluge.
-
Sezona izvan kolovoza • Ove godine vrhunac ljeta bio je skromnije popunjen, dok su predsezona i posezona oborile rekorde. Razlog je, objašnjava Ostojić, jednostavan: „Ako gost nije vezan za školske praznike, zašto bi dolazio kada su cijene najviše, gužve najveće, a temperature ekstremne?” • Klimatske promjene produžuju ugodne periode u proljeće i jesen, a destinacije već kreiraju nove motive dolaska u tim mjesecima. To rasterećuje vrhunac sezone i produžuje radno razdoblje turističkih tvrtki.
-
Tehnologija i klimatska prilagodba • Digitalni alati, uključujući umjetnu inteligenciju, prema Ostojiću postaju „nužan alat za planiranje dolaska i kreiranje iskustava”. • Istodobno će se ulagati u vodne resurse, obnovljive izvore energije i pametnu infrastrukturu kako bi se odgovorilo na sve toplija ljeta i sve dulje turističke cikluse.
Zaključno, Ostojić poručuje da Istra može ostati prva na Jadranu samo ako „kontinuirano razmišlja kako biti još bolja, pa i najbolja na svijetu u onome što radi”. U praksi to znači manje kvantitete, više vrhunske ponude i održivost koja nadilazi sezonu od sredine lipnja do kraja kolovoza.