Dvije istaknute novinarske figure s obje strane irske granice, Fintan O’Toole i Sam McBride, pozvale su Dublin, Belfast i London da se ozbiljno, temeljito i rano uključe u raspravu o mogućem referendumu o ujedinjenju Irske. Upozoravaju da bi se bez jasnog plana lako mogao ponoviti kaos koji je pratilo britansko izjašnjavanje o Brexitu 2016.
O’Toole, kolumnist Irish Timesa, i McBride, urednik za Sjevernu Irsku u Belfast Telegraphu, zajednički su objavili knjigu „For and Against a United Ireland”. Publikacija u izdanju Kraljevske irske akademije nastoji hladno izložiti argumente „za” i „protiv” promjene ustavnog statusa Sjeverne Irske.
„Lekcija Brexita još nije usvojena – stvari mogu iznenada dobiti zamah”, rekao je O’Toole, ističući da bi „arhitektura našeg otočja mogla ostati vrlo nestabilna”. McBride dodaje kako se političari uglavnom svrstavaju „za” ili „protiv” ideje, ali izbjegavaju najosnovnije detalje: „Kakvu bi državu uopće željeli – unitarnu ili federalnu?”
Prema Sporazumu na Veliki petak, britanski tajnik za Sjevernu Irsku mora raspisati referendum kada procijeni da bi većina birača poduprla ujedinjenje. Dok Sinn Féin i organizacija Ireland’s Future tvrde da je taj trenutak blizu, unionisti i dvije vlade zasad ga umanjuju – a javna rasprava ostaje površna.
Autori u knjizi navode ključna otvorena pitanja: porezi, zdravstvene usluge, mirovine, podjela državnog duga, rizik od lojalističkog nasilja te simboli poput zastave i himne. Istraživanja pokazuju da glasači u Republici Irskoj načelno podržavaju ujedinjenje, ali se protive većim porezima ili promjeni nacionalnih simbola kako bi se udovoljilo unionistima.
McBride procjenjuje da će do referenduma doći još u njegovu životnom vijeku i da bi ga mogao „iznenada” raspisati neodgovorni ministar. O’Toole pak naglašava da je riječ i o britanskom pitanju: „Westminster mora sudjelovati, jer je ovo važno za samu britansku državu.”
O’Toole i McBride početkom prosinca kreću na turneju javnih rasprava koja uključuje i nastup u Westminsteru, neposredno uoči stote obljetnice granične komisije što je 1925. zacementirala sadašnju podjelu otoka. Njihova je poruka jasna: prije svakog glasanja potrebno je precizno definirati posljedice, jer nitko ne želi ponovno „palac gore – palac dolje” anketu čije će rezultate društvo tek poslije pokušavati shvatiti.