Nemiri koji su 28. prosinca zahvatili Iran prerastaju u najozbiljniji val antivladinih prosvjeda u posljednje četiri godine. Okidač je bio novi sunovrat rijala, zbog kojega su trgovci na teheranskom Velikom bazaru – suočeni s nemogućnošću nabave i prodaje robe – prvi izišli na ulice. Ubrzo su im se pridružili studenti i brojne društvene skupine, a prosvjedi su se proširili na gotovo sve iranske provincije.
Prema podacima američke nevladine organizacije Human Rights Activists News Agency (HRANA), do 6. siječnja poginulo je najmanje 36 ljudi – 34 prosvjednika i dva pripadnika sigurnosnih snaga – dok je više od 2 000 sudionika uhićeno.
„Spremni smo i naoružani!”, poručio je američki predsjednik Donald Trump, najavivši da Sjedinjene Države razmatraju oružanu intervenciju ako nasilje eskalira. Teheran je odmah uzvratio upozorenjem da će u slučaju napada gađati američke baze diljem Bliskog istoka, podižući napetosti na opasnu razinu.
Promatrači podsjećaju da su ovo najveći prosvjedi u Iranu od 2022., kada je smrt 22-godišnje Kurdkinje Mahse Amini u pritvoru moralne policije potaknula višemjesečne ulične pobune s tristotinjak žrtava. Unatoč tadašnjem krvoproliću, iranski teokratski režim ostao je čvrst; međutim, aktualna kombinacija ekonomskog kolapsa i sve veće političke frustracije mnogi ocjenjuju potencijalno još eksplozivnijom.
Dok se ulice Teherana i drugih gradova i dalje pune, a bijes zbog inflacije i restrikcija ne jenjava, Iran ulazi u godinu za koju prosvjednici strahuju da bi mogla biti „krvava”. Sve su oči uprte u mogućnost novog sukoba Washingtona i Teherana – sukoba koji bi mogao nadmašiti i najdramatičnije prizore iz prethodnih iranskih kriza.
