Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian poručio je u subotu u izravnom prijenosu državne televizije da su „američki, izraelski i europski čelnici iskoristili naše gospodarske probleme kako bi izazvali nemire i dali ljudima sredstva da rastrgaju naciju”.
Prosvjedi, pokrenuti krajem prosinca zbog galopirajuće inflacije i rasta troškova života, trajali su dva tjedna prije nego što ih je klerikalna vlast nasilno ugušila.
Ključne brojke – ali i razilaženja:
- Nevladina organizacija HRANA navodi najmanje 6 563 poginule osobe – 6 170 prosvjednika i 214 pripadnika sigurnosnih snaga.
- Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi za turski CNN iznio je znatno niži bilancu: 3 100 mrtvih, od čega 2 000 pripadnika sigurnosnih službi.
Pezeshkian je ustvrdio da su SAD, Izrael i europske države „pokušale izazvati podjele i privući neke nedužne ljude u ovaj pokret”. Kao glavne protagoniste prozvao je američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Washington na potezu?
Trump je izrazio potporu prosvjednicima i zaprijetio da je Sjedinjene Države spremne djelovati nastavi li Iran „ubijati prosvjednike”. Američki dužnosnici potvrdili su da se razmatraju opcije, no odluka o mogućem napadu još nije donesena.
Istodobno je izraelski portal objavio da je američki razarač pristao u izraelskoj luci Eilat, što dodatno podiže napetost u regiji.
Diplomatska utrka
Regionalni akteri – Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija – pokrenuli su diplomatske inicijative kako bi spriječili izravan sukob Washingtona i Teherana.
SAD traži da Teheran ograniči svoj raketni program kao uvjet za nastavak pregovora; Iran to kategorički odbija. „Program projektila nikada neće biti predmet pregovora”, ponovio je Araghchi u posjetu Turskoj.
Rat ili razgovor
U istom obraćanju Araghchi je poručio da je Iran spreman „i na pregovore i na rat” te otvoren za suradnju s državama regije radi očuvanja stabilnosti. „Promjena režima potpuna je fantazija... naš je sustav duboko ukorijenjen”, naglasio je.
Unatoč sve žešćoj retorici, službeni Teheran tvrdi da su strana uplitanja i financiranje prosvjeda tek kratkotrajni poremećaj, dok analitičari upozoravaju da bi svaki daljnji pritisak mogao dodatno destabilizirati ionako krhku ekonomiju i političku scenu Irana.
