Premija koju Velika Britanija plaća na zaduživanje u odnosu na druge velike ekonomije mogla bi se približavati kraju, procjenjuje lijevo orijentirani Institut za istraživanje javnih politika (IPPR).
Prema njihovoj analizi, jesenski proračun ministrice financija Rachel Reeves – u kojem je do 2030. najavila više nego udvostručavanje fiskalnog manevarskog prostora s 9,9 na 22 milijarde funti – počeo je uvjeravati obveznička tržišta u ozbiljnost Vladine fiskalne strategije.
• Veće kamatne stope pogađaju sve, no britanski prinosi na 10-godišnje gilte u prosjeku su bili 0,4 do 0,8 postotnih bodova viši nego u SAD-u ili europodručju od pobjede Laburista 2024., procjenjuje IPPR. Taj jaz porezne obveznike košta do 7 milijardi funti godišnje. • U tekućoj fiskalnoj godini London je već platio 92 milijarde funti kamata. • Omjer javnog duga i BDP-a iznosi 101 %, dok je u SAD-u 122 %, a u Japanu 237 %. • Vlada planira prepoloviti godišnji deficit do kraja mandata.
IPPR smatra da dodatni trošak ne proizlazi iz samih ekonomskih temelja nego iz manjka kredibiliteta: "mini-proračun" iz 2022. pokazao je koliko brzo vlada može zaobići vlastita fiskalna pravila, a od 2016. do izbora 2024. izmijenilo se čak sedam ministara financija.
Ipak, nakon ovogodišnjeg proračuna premija prema obveznicama europodručja gotovo se prepolovila. Stariji ekonomist IPPR-a William Ellis ocjenjuje: „Premija na britanske troškove zaduživanja izgleda da popušta, što pokazuje da tržišta reagiraju na rastuće povjerenje u Vladin fiskalni pristup. Dosljednost u provođenju tih planova mogla bi državi uštedjeti milijarde i otvoriti prostor za buduće ulaganje.”
Think-tank navodi i dodatnu mjeru za smanjenje prinosa: Banka Engleske, koja trenutno rasprodaje državne obveznice rekordnim tempom, mogla bi pauzirati program kvantitativnog zatezanja. Carsten Jung, direktor za ekonomsku politiku IPPR-a, poručuje: „Banka Engleske mora dati svoj doprinos. Aktivna prodaja državnih obveznica stvara nepotreban pritisak na tržište gilta. Trebala bi stati – baš kao što su učinile sve druge velike središnje banke.”
