Proizvođači insekata diljem Europe sve češće okreću se tržištu hrane za kućne ljubimce – ali, kako sami tvrde, to je njihova zadnja prilika da opstanu. Umjesto da mijenjaju svijet ribarstva, bore se protiv birokracije i ustaljenih tržišnih navika.
Sébastien Crépieux, direktor francuskog proizvođača insekata Invers, ističe: „Svakog jutra budim se zbog riba, ne zbog kućnih ljubimaca.” Većina proizvođača insekata počela je s idejom da zamijene riblje brašno održivijim izvorom proteina upravo u prehrani uzgojene ribe. Riblje brašno, koje se dobiva od ostataka ribe i manjih vrsta poput inćuna ili srdele, ozbiljno ugrožava oceane – prema izvještaju UN-a iz 2024., čak 37,7 posto ribljih populacija je prelovljeno, što je četiri puta više nego sredinom 70-ih.
EU je 2017. dozvolila upotrebu insekata u hrani za ribe, a kasnije i za svinje i perad. No, zabrana ribljeg brašna nikada nije uvedena. „Još uvijek se natječemo s resursom koji se besplatno uzima iz oceana... zaista ubijamo ocean”, upozorava Crépieux.
Zato su mnogi, ne mogavši parirati niskim cijenama ribljeg brašna, preusmjerili proizvodnju na hranu za kućne ljubimce. Takva hrana, iako oglašavana kao održivija i hipoalergena, ostaje tek niša – čini manje od 0,5 posto tržišta. Crépieux je skeptičan da će insekti ikad postati mainstream u psećim i mačjim zdjelicama dok ih veliki brendovi ne prihvate.
No, ekološke udruge upozoravaju da ni ova priča nije bez repova. „Uzgoj insekata ima veći utjecaj na održivost od većine tradicionalnih sastojaka hrane za kućne ljubimce... većina insekata se i ne uzgaja u Europi”, tvrdi Francis Maugère iz Eurogroup for Animals. Osim toga, potreba za održavanjem visokih temperatura i vlage podiže troškove i ugljični otisak, a nema ni dovoljno znanstvenih dokaza o navodnim hipoalergenim svojstvima.
Profesorica Cecilia Lalander sa Sveučilišta u Uppsali smatra da je korištenje insekata za ljubimce „loša upotreba resursa”. „Ako zamjenjujemo hranu od životinjskih nusproizvoda – koja je već dobra upotreba otpada – onda to zapravo nije održivo.”
Birokracija EU dodatno otežava situaciju: insekti su zakonski izjednačeni s domaćim životinjama, pa ih se ne smije hraniti kuhinjskim otpadom. Time su proizvođači prisiljeni koristiti iste nusproizvode prehrambene industrije koje već koriste svinje i goveda – još jedan nepotreban korak u prehrambenom lancu, tvrdi Lalander. „Industrija insekata ne može biti održiva koliko bi mogla upravo zbog regulative.”
Nakon iskustva s kravljim ludilom, EU je zabranila hranjenje životinja kuhinjskim otpadom zbog rizika od bolesti. No Lalander naglašava da insekti ne prenose prione, a moguće rizike moguće je eliminirati fermentacijom, toplinskom obradom ili sušenjem otpada.
Ali europske institucije ostaju nepokolebljive – tvrde da kuhinjski otpad može prenositi bolesti poput afričke svinjske kuge ili ptičje gripe. „Zbog prirode insekata i njihovog kontakta s hranom, dopuštena je samo podloga koja je već proglašena sigurnom za farm animals”, naveli su iz Komisije.
Lalander ističe još jedan problem: tržište i dalje favorizira linearnu, jeftinu proizvodnju koja ignorira ekološke troškove, pa održivi modeli teško opstaju. „U kružnom modelu plaćaš svaki korak proizvodnje. Ali na svjetskom tržištu uglavnom prevladava linearna ekonomija – uzmeš, iskoristiš, baciš.”
Crépieux zaključuje: „Sve što je održivo uvijek gubi. Uvijek je lakše uzeti iz prirode, jer je besplatno.”