Dok Europska komisija priprema temeljitu reviziju trošarina na proizvode štetne za zdravlje, iza zatvorenih vrata odvija se žestoko nadmetanje proizvođača alkohola, duhana, slatkih pića i industrijske hrane o tome tko bi prvi trebao platiti višu cijenu.
Komisija je već predložila da se 15 % nacionalnih prihoda od duhanskih trošarina izravno slijeva u europski proračun za razdoblje 2028.–2034., što bi godišnje donijelo oko 11,2 milijarde eura. Taj bi model, upozoravaju analitičari, mogao postati presedan za ostale „griješne” proizvode.
Trenutačno samo alkohol i duhan podliježu zajedničkim minimalnim trošarinama na razini EU-a. Pravila za duhan posljednji su put mijenjana 2011., a za alkohol još 1992., pri čemu vino i dalje može biti oporezivano stopom nula. Prijašnji pokušaji modernizacije sustava zakočeni su u Vijeću, pa čak ni usklađivanje s inflacijom nikada nije usvojeno.
U međuvremenu se ponovno rasplamsala rasprava o proširenju porezne mreže na gazirane napitke i visokoprerađenu hranu. Povjerenik nadležan za poreze Wopke Hoekstra nedavno je naznačio da bi „porezi na šećer ili sol” mogli postati dio budućih vlastitih prihoda Unije.
Industrije se, međutim, nastoje međusobno iskobeljati iz prve linije udara. Proizvođači bezalkoholnih napitaka tvrde da je alkohol najveći problem; vinska i pivska industrija prstom upiru u duhan; duhanski sektor uzvraća kako je „ionako najreguliraniji” i da bi ostali trebali slijediti taj primjer. Jedan izvor iz duhanske branše kratko je prokomentirao: „They have always been trying to hide.”
Zdravstvene organizacije traže veću transparentnost. Florence Berteletti iz mreže Eurocare ističe da u ladicama Glavne uprave za oporezivanje već postoji završeno izvješće o učincima alkoholnih trošarina: „If there is one clear ask to DG TAXUD, it’s to ensure that the release of this report and the evaluation of the alcohol tax directive is made public, so that everyone can see how important alcohol taxation is for government revenues.”
Brojke o ljudskoj cijeni konzumacije ostavljaju malo prostora za relativiziranje: duhan u EU-u godišnje odnese oko 700 000 života, alkohol približno 300 000, dok se prekomjerna konzumacija šećera i soli povezuje s više od 200 000 smrtnih slučajeva. Svjetska zdravstvena organizacija poručuje da sigurna razina unosa alkohola ne postoji – i pritom priznaje da je „provesti porez na alkohol vraški teško”.
Iako proizvođači ističu „piće s manje alkohola”, „manje šećera” ili „manje štetne alternative” poput e-cigareta, borba za tržišni udio nastavlja se jednakom žestinom kao i bitka za to tko će prvi podijeliti račun s europskim poreznim obveznicima.