Globalno tržište fosilnih goriva ponovno je pod povećalom nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u srijedu objavila godišnji Svjetski energetski izvještaj. Ključna poruka: svijet, nastavi li se aktualni trend politike, vjerojatno neće dostići klimatske ciljeve iz Pariza, a potražnja za naftom i plinom mogla bi nastaviti rasti još četvrt stoljeća.
• Nafta: U scenariju „trenutnih politika”, koji uzima u obzir samo već usvojene mjere, potražnja bi mogla dosegnuti 113 milijuna barela dnevno do sredine stoljeća – oko 13 % više nego 2024.
• Ukupna potrošnja energije: Do 2035. godine očekuje se skok od 90 eksadžula, odnosno 15 % u odnosu na današnju razinu.
• LNG ekspanzija: Do 2030. u pogon bi trebalo ući novih 300 milijardi kubičnih metara godišnjeg izvoznog kapaciteta, što bi povećalo globalnu ponudu ukapljenog plina za 50 %. Tržište LNG-a raslo bi s oko 560 milijardi m³ u 2024. na 880 milijardi m³ 2035., a do 2050. doseglo bi 1 020 milijardi m³.
• Podatkovni centri i umjetna inteligencija: IEA procjenjuje da bi ulaganja u infrastrukturu podatkovnih centara 2025. mogla dosegnuti 580 milijardi dolara – više od 540 milijardi dolara koliko se godišnje ulaže u globalnu opskrbu naftom.
Agencija naglašava da njezini scenariji nisu prognoze nego analitički prikazi mogućih ishoda. Uz scenarij aktualnih politika, izvještaj uključuje i opciju „navedenih politika”, gdje se razmatraju još neusvojene, ali predložene mjere. U tom se slučaju potražnja za naftom zaustavlja oko 2030., no bez snažnijeg zaokreta prema čistoj energiji 1,5 °C iz Pariza ostaje nedostižan.
Politizirani pritisci
IEA se posljednjih godina našla između dva politička pola. Dok je bivši američki predsjednik Donald Trump poticao domaće proizvođače na širenje eksploatacije nafte i plina, aktualna administracija Joea Bidena podupirala je ambicioznije klimatske projekcije agencije. Trumpov tadašnji ministar energetike Chris Wright ranije je IEA-ine najave o skorom vrhuncu potražnje nazvao „besmislenima”.
Nova metodologija iz 2025.
Ove je godine IEA izostavila tzv. scenarij obećanja – analizu temeljenu na dobrovoljnim klimatskim planovima država – jer, kako navode, premalo zemalja još nije dostavilo ažurirane ciljeve za razdoblje 2031.–2035. Bez svježih podataka, tvrde, nije moguće dati smislenu sliku globalnog puta prema neto nuli.
Rizik premašivanja 1,5 °C
Čak i u najambicioznijem „nultom” scenariju, prag zagrijavanja od 1,5 °C bio bi probijen, a temperature bi se mogle vratiti ispod te granice tek ako se primijene masovne tehnologije za uklanjanje ugljikova dioksida iz atmosfere.
Zaključak IEA-e jasan je: bez bržeg i šireg usvajanja čistih tehnologija, svijet riskira dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima i gubitak ključnog klimatskog cilja. Hoće li vlade snažnije povući kočnicu – ostaje otvoreno pitanje.
