Hrvatska bi se, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), mogla naći na starom, neugodnom terenu – postupku prekomjernog deficita Europske unije.
U svom tjednom prilogu „Fokus tjedna” poslodavci ističu da je država „u posljednjem trenutku spriječila probijanje proračunskog deficita od tri posto BDP-a”. Presjek 2025. godine otkriva:
• Lokalna razina ostvarila je manjak od 333 milijuna eura, iako je planirala višak od 520 milijuna eura.
• Konsolidirana masa plaća središnje države skočila je 46 % u samo dvije godine (2023.–2025.).
• Prihodi od PDV-a podbacili su za 381 milijun eura u odnosu na plan.
Zbroj tih odstupanja doveo je do, kako HUP navodi, „jednog od najvećih pogoršanja proračunskog salda među svim članicama EU-a”.
Rizici koji se gomilaju
Poslodavci procjenjuju da će Hrvatska i 2026. „biti na rubu proboja” dopuštene deficitarne granice, ponajprije zbog:
– sporijeg rasta osobne potrošnje i posustajanja eurozone,
– nastavka snažnog rasta plaća,
– sve većih izdataka za obranu, zdravstvo i kamate,
– mogućeg ponovnog podbačaja lokalnih jedinica u kontroli troškova.
Takav scenarij podsjeća na razdoblje 2014.–2017., kada je Bruxelles nadzirao zagrebačku fiskalnu politiku i, kako HUP podsjeća, "ugušio razvojne mogućnosti" zemlje.
Moguća sidra stabilnosti
Unatoč zabrinjavajućem trendu, HUP vidi dva potencijalna „sidra” javnih financija:
- Očekivani ulazak Hrvatske u OECD, što bi trebalo pojačati pritisak na fiskalnu disciplinu.
- Političku stabilnost do 2028., bez redovnih parlamentarnih izbora, što bi vlastima moglo olakšati provođenje reformi – od prebacivanja poreznog tereta s rada na imovinu do smanjenja strukturnog primarnog deficita na 0,4 % BDP-a.
Različite projekcije rasta i inflacije
Proračun za 2026. temelji se na optimističnoj vladinoj pretpostavci rasta BDP-a od 2,7 %. HUP, međutim, računa na skromnijih 2,5 %, pozivajući se na „manji fiskalni impuls i hlađenje tržišta rada”.
Vladinu prognozu inflacije od 2,8 % dovodi u pitanje glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, upozoravajući da bi se, uz nastavak snažnog rasta plaća i izdašnu javnu potrošnju, stvarna stopa mogla pokazati višom.
Upozorenje bez rukavica
HUP zaključuje da „takva fiskalna politika povećava rizik manjkova i smanjuje prostor za djelovanje u razdoblju usporavanja ili krize”. Drugim riječima, ako se rashodi i dalje budu kretali brže od prihoda, Hrvatska bi mogla ponovno završiti pod povećalom Bruxellesa – baš kad je, nakon godina stezanja remena, mislila da je opasnost prošla.