Hrvatska se od 2019. prometnula u jednu od najbrže rastućih ekonomija Europske unije, no najnovija tjedna analiza Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) otkriva da je taj uzlet gotovo u potpunosti pogonjen državnom potrošnjom.
Prema HUP-ovim izračunima, doprinos javnog sektora rastu BDP-a u razdoblju 2023.–2025. popeo se na 2,6 postotnih bodova – oko tri četvrtine ukupnog rasta – dok je u godinama prije pandemije iznosio tek 1 postotni bod. Organizacija upozorava da se takva struktura rasta ne može dugo održati bez jačeg uključivanja privatnih ulaganja te procjenjuje da je za stabilan i kvalitetniji rast potrebno mobilizirati do 100 milijardi eura svježeg kapitala.
Slaba akumulacija dobiti Udjel bruto dobiti poduzeća u BDP-u lani je kliznuo na 34 %, znatno ispod prosjeka EU-a od 41 %. „Ako želimo privatni sektor vidjeti kao motor rasta, profit mora biti dostatan za financiranje produktivnosti i inovacija”, poručuju iz HUP-a.
Istodobno je udjel ukupnih primanja zaposlenih narastao na 49 % BDP-a, iznad europskog prosjeka od 47,9 %. Realni rast produktivnosti u Hrvatskoj od 11,1 % u posljednjih pet godina nadmašuje skromnih 1,7 % u EU-u, no realna masa plaća skočila je čak 35 %, dok je u Uniji pala 1,5 %. Takav raskorak, upozorava HUP, smanjuje investicijski kapacitet tvrtki i erodira konkurentnost.
Svaki treći radi za državu Država dodatno opterećuje gospodarstvo velikim aparatom. U javnom sektoru radi 23 % zaposlenih, a uključe li se i državna poduzeća udio raste na 32 %, oko pola milijuna ljudi. Prosječna plaća isplaćena iz proračuna 32 % je viša nego u privatnom sektoru, pa ukupna masa plaća državnih zaposlenika doseže 13,5 % BDP-a – drugi najveći udio u EU-u. HUP stoga traži strožu kontrolu troškova plaća i poticanje prelaska dijela radnika u privatni sektor.
Dodatni tereti Rad u Hrvatskoj nosi šest puta veće porezno opterećenje od prihoda od najma, a poduzeća za električnu energiju plaćaju oko 18 % više od prosjeka Unije. Takvi strukturni troškovi, osobito za industriju i logistiku, dodatno guše konkurentnost.
Zaključno, HUP poziva na kompleksan zaokret: rasterećenje rada i energije, smanjenje javnog aparata te snažan investicijski ciklus koji bi privatni sektor vratio u ulogu glavnog pokretača rasta.