Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i sindikati ponovno su se našli na suprotnim stranama oko toga što zapravo hrani poskupljenja u zemlji.
Direktorica HUP-a Maja Weber poručila je kako se država mora postupno povući iz izvanrednih mjera subvencioniranja energije, jer poduzeća već sada plaćaju skuplju struju od kućanstava. Prema njezinoj računici, račun za struju građanima bi poskupio za „tri do pet eura”, dok bi mali i mikropoduzetnici dobili račune više za oko 30 eura.
„Kada se tih 30 eura usporedi s prošlogodišnjim povećanjem minimalne plaće od 130 eura, vrlo je jasno što gura inflaciju”, ustvrdila je Weber.
Sindikati: Radnici nisu dežurni krivci
Iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) odbacuju da su radnici s minimalcem inflacijski motor. Glavna ekonomistica NHS-a Izabela Delfa Mišić podsjeća da je minimalna plaća u 2025. rasla za 130 eura bruto, dok su ukupne dobiti poduzetnika istodobno porasle za 1,143 milijarde eura.
„Teško je opravdati tezu da minimalna plaća stvara najveći inflatorni pritisak dok istodobno gledamo snažan rast profita”, kaže Mišić. Kao stvarne uzroke poskupljenja navodi visoke cijene uvoznih roba, strukturne slabosti domaćeg gospodarstva i činjenicu da „pojedinci koriste trenutačnu tržišnu situaciju za vlastite interese”.
Potencijal za daljnje povećanje plaća Mišić vidi u službenim brojkama:
- netodobit poduzetnika između 2021. i 2024. porasla je 66 %;
-
- su poslodavci radnicima isplatili 2,6 mlrd. eura neoporezivih primitaka (27 % više nego godinu prije);
- u prvoj polovini 2025. već je isplaćeno 1,191 mlrd. eura neoporezivo.
Trošak rada – hrvatski radnik među najjeftinijima u EU
Prema Eurostatu prosječni ukupni trošak rada u Hrvatskoj iznosi 16,5 eura po satu, dok je europski prosjek 33,5 eura. U Njemačkoj je 43,4 eura, Austriji 44,5, Irskoj 42,5, a Belgiji 48,2 eura. „Ovaj podatak jasno pokazuje da se domaći model rasta još temelji na jeftinoj radnoj snazi, a ne na ulaganju u znanje i produktivnost”, naglašava Mišić.
Pad udjela minimalca u prosječnoj plaći
NHS upozorava da se minimalna brutoplaća u Hrvatskoj – trenutačno 970 eura – već spušta ispod referentnih 60 % medijalne, odnosno 50 % prosječne plaće, što zahtijeva europska direktiva o primjerenim minimalnim plaćama. U svibnju je prosječna bruto plaća iznosila 2 019 eura, a medijalna 1 686 eura, pa minimalac trenutačno pokriva 48,04 % prosjeka i 57,53 % medijana.
Eurofound navodi da je minimalna plaća 2025. porasla u 21 od 22 članice EU s propisanim minimalcem. Među najvećim skokovima su Rumunjska (+23 %), Hrvatska i Bugarska (+15 %). Ipak, minimalna bruto plaća u Njemačkoj (2 161 eura u lipnju) i dalje je viša od prosječne hrvatske plaće.
Slijede pregovori
Sindikalci su još u srpnju pozvali Ministarstvo financija i Ministarstvo rada da hitno otvore pregovore o novom iznosu minimalne plaće koji bi se primjenjivao od 2026. godine. Poslodavci pak upozoravaju da bi daljnji rast troškova rada mogao dodatno napuhati inflaciju.
S dvije suprotstavljene dijagnoze – „minimalac” ili „rekordni profiti” – predstojeći pregovori mogli bi postati jedan od ključnih gospodarskih okršaja ove jeseni.