Gotovo tri četvrtine svjetskog stanovništva danas živi pod autokratskim režimima – razina kakva nije viđena od osamdesetih godina prošlog stoljeća, pokazuje najnovije godišnje izvješće Human Rights Watcha (HRW). Organizacija taj trend naziva „demokratskom recesijom” i upozorava da sustav koji godinama podupire ljudska prava ulazi u opasnu fazu.
Izvršni direktor HRW-a Philippe Bolopion ocjenjuje 2025. kao „prelomnu godinu” za prava i slobode u Sjedinjenim Državama. Prema izvješću, druga administracija Donalda Trumpa u svega dvanaest mjeseci provela je širok napad na ključne stupove američke demokracije – od potkopavanja povjerenja u izbore do pritiska na sudove, medije i civilno društvo.
Bolopion navodi da se svaki dan pojavljuju novi primjeri, ali da „kad se odmaknete, vidite organiziran, neumoljiv i odlučan napad na sve mehanizme kontrole koji bi trebali ograničiti izvršnu vlast i štititi prava”. Posebno ističe Trumpove pozive republikancima da „nacionaliziraju” izborni sustav te otkrića o ulaganju od 500 milijuna dolara povezanom s članom emiratske kraljevske obitelji u obiteljski kripto-posao.
Izvješće bilježi i da Rusija i Kina godinama sustavno potkopavaju međunarodni poredak temeljen na pravilima. Kada se ti napori spoje s američkim zaokretom, nastaje, kaže Bolopion, „savršena oluja” koja prijeti urušavanju globalne arhitekture zaštite ljudskih prava. „Pod nemilosrdnim pritiskom predsjednika Trumpa, a uz upornu podrivanja Moskve i Pekinga, međunarodni poredak temeljen na pravilima lomi se, prijeteći da sa sobom povuče i mehanizme na koje se branitelji prava oslanjaju”, upozorava on.
Pad sloboda nije ograničen na velike sile. HRW u izvješću proziva i britansku vladu zbog oštre imigracijske politike, ograničavanja prava na prosvjed te nedostatnog odgovora na rastuću krizu troškova života. Slična antimigrantska retorika, ističe se, sve se više normalizira i u Francuskoj, Njemačkoj te drugim europskim državama.
Prema podacima HRW-a, danas 72 % svjetske populacije živi pod autokracijom, što razinu demokracije vraća na 1985. godinu. U predgovoru izvješća stoji: „Rusija i Kina danas su manje slobodne nego prije 20 godina. Isto vrijedi i za Sjedinjene Države.”
Bolopion vidi rješenje u savezu demokracija utemeljenih na pravima – od Kanade i Europske unije do Ujedinjenog Kraljevstva – koji bi mogao postati „snažan gospodarski i politički blok” te zajednički odgovoriti na politike koje potkopavaju multilateralni sustav. Ključnu ulogu, dodaje, ima i civilno društvo: „Vrijeme je izazovno, ali traži djelovanje, a ne očaj.”
Unatoč tamnoj slici, HRW podsjeća na znakove otpora: masovne prosvjede protiv imigracijske službe u Minneapolisu nakon pogibije Alexa Prettija i Renee Good, demonstracije u Iranu koje su prerasle u političke zahtjeve te prosvjede generacije Z u Maroku zbog nedovoljno financiranog zdravstva i obrazovanja.
HRW zaključuje da će odgovor na „izazov generacije” odrediti hoće li globalni poredak temeljen na pravima opstati ili se još dublje urušiti.
