Hrvatska je u prvih osam mjeseci ostvarila 17,2 milijuna dolazaka i 89,8 milijuna noćenja, pokazuju prvi nepotpuni podaci sustava eVisitor. U odnosu na isto razdoblje 2022. to je porast od 2 % u dolascima i 0,5 % u noćenjima.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina ocijenio je rezultate rekordnima: „Hrvatski turizam bilježi rekordne rezultate i kada govorimo o turističkom prometu i kada govorimo o potrošnji.” Dodao je da stabilizacija cijena ostaje ključan izazov te podsjetio na paket zakona koji bi trebao osigurati održivi razvoj smještajnih kapaciteta.
Najveći dio prometa ostvaren je na Jadranu – više od 86 milijuna noćenja – dok su kontinent i Zagreb zajedno dodali približno 3,8 milijuna noćenja.
Po županijama, vode Istra s 25,2 milijuna noćenja (+0,3 %), Splitsko-dalmatinska s 16,9 milijuna (+0,6 %) i Kvarner s 15,2 milijuna (+0,1 %). Slijede Zadarska (13,2 milijuna), Dubrovačko-neretvanska (7,2 milijuna, +1,5 %), Šibensko-kninska (5,5 milijuna) te Ličko-senjska (3 milijuna, +1,4 %). Među pojedinačnim destinacijama najviše su noćenja zabilježili Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Umag i Split.
Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić istaknuo je stabilnu međunarodnu poziciju zemlje te najavio dobru posezonu. Posebno je izdvojio doprinos američkog tržišta koje je s gotovo 600 tisuća dolazaka prvi put ušlo među deset najvažnijih tržišta.
Najviše noćenja i dalje dolazi iz Njemačke (17,2 milijuna), a slijede Hrvatska (11,2 milijuna), Slovenija (9,5 milijuna) i Austrija (6,5 milijuna). Po vrstama smještaja prednjače objekti u domaćinstvu sa 33,9 milijuna noćenja, ispred hotela (19,6 milijuna) i kampova (17,7 milijuna).
Blagi minus u srcu sezone
Tijekom srpnja i kolovoza, tradicionalno najjačih mjeseci, registrirano je 9,6 milijuna dolazaka i 60,4 milijuna noćenja – pad od 0,5 % odnosno 1,3 % u odnosu na lanjsko ljeto. Unatoč tom usporavanju, očekivanja su da će posezona dodatno učvrstiti cjelokupni rezultat 2023. godine.
