Splitski neuroznanstvenik Alen Juginović, koji već pet godina istražuje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard, ovih je dana u Tokiju predvodio hrvatski dio programa na Expo-u 2025. Tamo je, u Hrvatskom paviljonu, održan forum o budućnosti medicine i zdravstvenog turizma na kojem su raspravljali stručnjaci iz Real Madrida, Los Angeles Lakersa i drugih vrhunskih institucija.
„San je jedan od najučinkovitijih, a često zanemarenih alata za vrhunski rezultat”, rekao je Juginović, podsjetivši da i manjak od samo dva sata sna može usporiti reakcije, smanjiti preciznost i povećati rizik od ozljeda. Studije, dodaje, pokazuju da sportaši koji spavaju više od devet sati bilježe poboljšanja u sprintu i točnosti pokreta.
Uz spavanje, velik dio tokijskog foruma bio je posvećen umjetnoj inteligenciji u medicini. Sudionici su se složili da će AI „osnažiti stručnjake, a ne zamijeniti ih”, no uz strogu brigu o etici i privatnosti pacijenata. Alati koji već danas automatski analiziraju EEG, detektiraju apneje ili iz podataka pametnih satova izrađuju osobne preporuke za bolji san samo su nagovještaj onoga što slijedi u idućih deset godina.
Juginović smatra da se Hrvatska, kombinacijom kvalitetnih liječnika, povoljnih cijena i atraktivnog okruženja, može nametnuti kao regionalno središte zdravstvenog turizma i biomedicinskih inovacija. Kroz udrugu Med&X pokrenuo je Accelerator program koji mlade hrvatske liječnike šalje na usavršavanje u ustanove poput Harvarda, Yalea i Mayo Clinica. Ove će se zime, od 5. do 7. prosinca, u Zagrebu održati nova Plexus konferencija, a glavna zvijezda bit će predsjednik Cleveland Clinic-a prof. dr. Tomislav Mihaljević.
U svojem laboratoriju na Harvardu Juginović trenutačno istražuje kako kronični manjak sna remeti apsorpciju nutrijenata u crijevima te potencijalno povećava rizik od raka debelog crijeva. Kaže da su san i stres „dvosmjerna ulica” – kronični stres diže kortizol i otežava usnivanje, a nedostatak sna pak smanjuje otpornost na stres, što stvara začarani krug.
Većina odraslih, podsjeća, treba 7–9 sati sna. Rijetka genetska varijanta, poznata kao „Thatcher gen”, omogućuje pojedincima da funkcioniraju s tek pet do šest sati, ali to je iznimka. Za ostale vrijedi jednostavan recept: redovit odlazak na počinak, izbjegavanje ekrana sat vremena prije spavanja, ograničenje kofeina i alkohola te mračna, prohladna spavaća soba.
Na pitanje zašto je odabrao popularizirati znanost o spavanju, Juginović odgovara da je želio da „znanstvene spoznaje ne ostanu zatvorene u laboratorijima”. Njegova knjiga „Sleep Science Made Simple” nailazi na dobre kritike jer, kaže autor, ljudima prvi put jasno pokazuje što se događa u tijelu dok spavaju i kako malim promjenama mogu značajno unaprijediti zdravlje.
Interdisciplinarnost i mentorstvo ono su što Harvard, prema Juginoviću, čini posebnim. „Zdravstvo nije samo znanost, nego i odnos”, zaključuje, uvjeren da će spoj humanosti, tehnologije i dobrog sna oblikovati sljedeće poglavlje globalne medicine.