Pravnica Marija Krolo iz Tomislavgrada upozorila je da hrvatski jezik, unatoč ustavnoj ravnopravnosti, gotovo posve iščezava iz službene i javne uporabe u Bosni i Hercegovini.
U razgovoru za Radio Herceg-Bosnu istaknula je niz primjera koje smatra „ne samo apsurdnima, nego i otvoreno diskriminatornima”.
• Ugovori i obrazci u bankama, osiguravateljskim i trgovačkim kućama uglavnom su ispisani isključivo na bosanskom jeziku. • Državna tijela, poput Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH te Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća, nude opciju „hrvatski” na mrežnim stranicama, no sadržaj zapravo ostaje na bosanskom. • Zakonski okvir dopušta poslovanje na samo jednom od tri službena jezika, što po Krolinoj ocjeni izravno krši Ustav BiH.
„Hrvatskog jezika nema. Nigdje ga nema. Ili ako ga ima, onda ga ima u tragovima”, naglasila je.
Optužbe bez odjeka Krolo tvrdi da je o problemu obavijestila hrvatske političke dužnosnike u BiH, ali „nije primila niti jedan odgovor”. Za takav izostanak reakcije kaže da je „tragedija potpune otupljenosti hrvatskog društveno-političkog bića”.
Kritiku je uputila i samim građanima hrvatske nacionalnosti, potičući ih na veći aktivizam: „Nije kazneno djelo pisati pritužbe. To je vaše pravo”. Pozvala ih je da provjere jesu li potpisivali ugovore samo na bosanskom jeziku te da zahtijevaju obrasce na hrvatskom.
Slanje pritužbi u Europu Ako domaće institucije ostanu nijeme, Krolo planira dokumentirati sve preporuke i „slati europskim institucijama – Europskom parlamentu, Vijeću Europe, Odjelu za ljudska prava EU”.
Slučaj otvara novo poglavlje rasprave o ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH i postavlja pitanje kolika je stvarna zaštita nacionalnih prava kada ustavne odredbe ostaju mrtvo slovo na papiru.