Tim stručnjaka s Instituta Ruđer Bošković i Instituta Jožef Stefan razvio je prvu metodu koja omogućuje točno brojanje olovnih nanočestica u čvrstim okolišnim uzorcima poput otpadnog mulja – ključnom nusproduktu pročistača otpadnih voda koji se često završno koristi kao gnojivo.
Prema rezultatima pregleda pet hrvatskih pročistača, u samo jednom gramu mulja skriva se od deset milijuna do 30 milijardi nanočestica, ovisno o metalu i uzorku. Ipak, riječ je o manje od dva posto ukupne količine metala u mulju, pa procjena rizika upućuje na „zanemariv do nizak” ekološki rizik sadašnje poljoprivredne primjene.
Nova metoda kombinira blagu otopinu tetranatrijevog pirofosfata, koja nježno „ispere” nanočestice iz mulja, i spektrometriju masa s induktivno spregnutom plazmom koja ih hvata, broji i mjeri jednu po jednu. Pokriva sedam okolišno bitnih metala – srebro, zlato, cerij, bakar, olovo, titan i cink.
„Razvili smo postupak koji iz mulja doslovno ‘ispere’ nanočestice… Nakon brojnih testiranja pronašli smo najbolji recept – omjer mulja i otopine je otprilike 1:100”, izjavio je dr. Mavro Lučić s IRB-a.
Autori naglašavaju da su srebro i cink kemijski reaktivniji od ostalih te zahtijevaju poseban oprez pri dugoročnoj primjeni mulja. Ipak, napominju da nova tehnika pruža pouzdanu osnovu za nadzor i donošenje odluka koje uravnotežuju gospodarsku iskoristivost mulja i zaštitu tla, voda i prehrambenog lanca.
Projekt je financiran sredstvima Slovenske istraživačke i inovacijske agencije (ARIS) i europskom stipendijom NextGenerationEU.