Prema svježim podacima Eurostata, hrvatska kućanstva izravno plaćaju samo 9,4 % ukupne zdravstvene potrošnje, što je treći najniži udio u Europskoj uniji i znatno ispod prosjeka od 14,6 %. Niže udjele bilježe jedino Luksemburg (8,5 %) i Francuska (8,9 %).
Nasuprot tome, najveći teret snose građani Bugarske, gdje iz vlastitog džepa pokrivaju 35,5 % zdravstvenih troškova, te Latvije (35,1 %) i Grčke (34,3 %). Visoki udjeli uglavnom se javljaju u istočnoj i južnoj Europi, gdje su javni paketi usluga uži, a zaštitni mehanizmi slabiji.
Koliko to znači u eurima?
• Prosječan stanovnik Hrvatske godišnje plati 136 eura za zdravstvene usluge iz vlastitog džepa, najmanje među članicama EU obuhvaćenima analizom.
• Prosjek Unije iznosi 542 eura, dok je račun u Švicarskoj čak 2 396 eura, a u Belgiji 1 176 eura godišnje.
Nominalne razlike, međutim, ne otkrivaju cijelu priču. Kada se iznosi preračunaju u standard kupovne moći (PPS), jaz se smanjuje jer se uzimaju u obzir plaće i cijene u pojedinoj zemlji. Tako se bugarskih 413 eura pretvara u 740 PPS-a, što pokazuje da je stvarno opterećenje tamošnjih kućanstava još veće.
Zašto je Hrvatska pri dnu ljestvice?
Niski udio izravnih plaćanja u Hrvatskoj rezultat je:
- širokog pokrića obveznog zdravstvenog osiguranja,
- dopunskog osiguranja koje „pokriva” participacije,
- posebnih mjera zaštite za kronične bolesnike i socijalno ugrožene skupine.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da 136 eura ima veću težinu u hrvatskom kućnom budžetu nego, primjerice, isti iznos u Njemačkoj, gdje su plaće znatno više. Uz to, ukupna zdravstvena potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj niža je od europskog prosjeka, pa se relativno malo plaćanje iz džepa dijelom objašnjava i manjom „osnovicom” iz koje se udio računa.
Ključni razlozi razlika među državama
• Opseg javno pokrivenih usluga i visina participacija.
• Pokrivenost lijekova i dentalne skrbi.
• Mehanizmi zaštite od „katastrofalnih” troškova liječenja.
Zemlje poput Francuske, Njemačke i Švedske nude široke javne pakete i snažne zaštitne mreže, pa građani rijetko osjete financijski šok zbog bolesti. Suprotno tome, u sustavima gdje osobe bez redovitih uplata doprinosa mogu ostati bez javnog pokrića, sav teret liječenja pada na pacijente.
I dok Europska unija kontinuirano potiče smanjenje financijskih prepreka u pristupu zdravstvu, podaci pokazuju da su razlike i dalje goleme. Hrvatska se trenutačno nalazi u skupini zemalja koje svoje građane najviše štite od visokih medicinskih računa, no pravo opterećenje, kažu analitičari, najbolje se vidi tek kada se pogleda koliko taj trošak „boli” u odnosu na plaću.