Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ovoga je tjedna u Strasbourgu poručila kako bi Unija, pri donošenju odluka o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, trebala prijeći s jednoglasnog na kvalificirano glasovanje. Iako je riječ o zasad neformalnoj inicijativi, rasprava je već ogolila razlike među hrvatskim političkim akterima.
Trenutačno sve članice moraju biti suglasne oko sankcija trećim državama, pokretanja mirovnih misija ili sklapanja međunarodnih sporazuma. Bruxelles tvrdi da takav sustav usporava reakcije, dok protivnici strahuju od gubitka nacionalnog suvereniteta.
Tko je kako glasao u Europskom parlamentu
U studenome 2023. prošli saziv EP-a prihvatio je neobvezujuću rezoluciju koja podržava ukidanje jednoglasnosti. Četvero HDZ-ovih zastupnika – Željana Zovko, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak – bili su protiv, kao i Ladislav Ilčić, Ivan Vilibor Sinčić te Mislav Kolakušić. Za rezoluciju su glasali SDP-ovci Biljana Borzan, Predrag Matić i Tonino Picula te tadašnji IDS-ov zastupnik Valter Flego, koji je obrazložio da „način odlučivanja kakav trenutno imamo ne omogućuje brzo donošenje odluka”.
Milanović i Plenković na istoj strani
Rijetko viđen politički konsenzus vladajućeg vrha dogodio se upravo oko ove teme. Predsjednik Republike Zoran Milanović oštro je odbacio ideju:
„Sama činjenica da se među državama EU-a raspravlja o ukidanju jednoglasnosti pri donošenju dijela njezinih odluka uznemirujuća je… EU ne može postati federacija jer je riječ o zajednici nacija koje su davno nastale.”
Premijer Andrej Plenković također drži do prava veta, premda se o prijedlogu zasad nije izjasnio jednako dramatično.
Stavovi stranaka: od bezuvjetnog veta do uvjetne fleksibilnosti
• SDP-ov međunarodni tajnik Joško Klisović naglašava da je jednoglasnost „snažan mehanizam zaštite hrvatskih interesa”, ali dodaje kako je stranka „spremna razmotriti svaku konkretnu situaciju” u kojoj bi se privremeno moglo prijeći na kvalificiranu većinu.
• Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak, član vladajuće koalicije, poziva na „krajnje pažljiv” pristup i detaljnu analizu prije zauzimanja konačnog stava.
• Predsjednica saborskog Odbora za europske poslove iz platforme Možemo! Jelena Miloš ističe da veto „štiti manje zemlje od prevage interesa većih”, ali podsjeća na primjere u kojima je prava veta Mađarska koristila za blokadu mjera protiv Rusije. Predlaže kompromis: ograničiti pravo veta u vanjskoj politici tako da ga mogu aktivirati najmanje dvije ili tri države, čime bi se smanjile zloupotrebe, ali očuvala zaštita manjih članica.
Što slijedi
Von der Leyenina inicijativa tek je na početku političkog puta; svaka promjena načina glasovanja zahtijevala bi izmjenu europskih ugovora i jednoglasnu potporu svih članica – paradoksalno, upravo ono što želi ukinuti. Hrvatski akteri zato imaju vremena, ali i obvezu, precizirati stav kojim će nastupiti pred europskim pregovaračkim stolom.
